tag:blogger.com,1999:blog-35999351460977682982024-02-07T12:54:50.170-08:00Psihologija i psihijatrijaupoznajte sebe i drugeUnknownnoreply@blogger.comBlogger135125tag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-122797868561708702012-10-02T02:03:00.000-07:002016-11-27T08:43:57.107-08:00Snaga volje i kako je ojačati<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript"></script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
<b>Kako ojačati volju?</b><br />
<br />
1. <b>Vježbajte odlučivanje</b> - čineći svoj um pozitivno nastrojenim, odmah nakon što ste odvagnuli činjenice - i držite se svojih odluka, spremni da ih promijenite samo kad ih protivne činjenice i argumenti osporavaju. Često je bolje napraviti pogrešku, nego oklijevati u neodlučnosti. Ponekad zapisivanje same odluke pomaže da se čvrsto držite te odluke koju ste donijeli.<br />
<br />
2. <b>Dovršite prethodni posao prije nego otpočnete novi</b>. Nemojte skakati s jedne stvari na drugu i iz jednog okruženja u drugo, vrteći se sve vrijeme u krug.<br />
<br />
<img border="0" height="132" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgO5lakXblP73xYZakd3AD8CHQDT2TlkXAyOgGRmCv97RMxp__MohK2O-xWq5p_WBinGVi7RI1NRCLEZWqRKYweKYt6IzntF5dJIshw5ESQRg3HFgRxBZYatKuAJC4tAM6azagAnRkalLwy/s1600/snaga-volje.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;" width="200" />3. Ponekad <b>igre</b> mogu pomoći u razvoju sposobnosti odlučivanja. Imao sam jednog mladog pacijenta koji je među bolničkim osobljem imao reputaciju odličnog stolno-tenisača. Međutim, kad bih ja igrao s njim, stalno se pomicao naprijed - natrag, oklijevajući servirati. Kad bi jednom servirao, mogao je normalno nastaviti s igrom. Igranje mu je pomoglo da donosi odluke brzo, sve dok jednog dana nije počeo servirati s potpunom odlučnošću.<br />
<br />
4. <b>Dopustite sebi pogreške</b>.<br />
<br />
5. <b>Ustanite iz kreveta</b> u ono vrijeme koje ste si zadali. Odlučite o tome večer ranije i ostanite pri tome ujutro.<br />
<br />
6. <b>Čitajte duboko i smisleno</b>, natjerajte svoj um da razumije i zapamti ono što ste pročitali. Prekomjerno čitanje emotivnih maštarija (poput ljubavnih romana) slabi volju.<br />
<br />
7. Volja se jača i <b>vježbanjem</b> - samo-odricanja i samokontrole. Vježbajte odbacivanje popustljivosti samom sebi, možda najlakše na primjeru pretjerane konzumacije ugljikohidrata – ograničite ju i svjesno ustrajte u tome.<br />
<br />
8. Ukoliko ste <b>religiozni</b>, povežite svoju volju s Božanskom Energijom tako što ćete od Boga tražiti da vam ojača volju.<br />
<br />
9. Prakticirajte <b>zdrav način življenja</b> s kvalitetnom prehranom, tjelovježbom i odmorom.<br />
<br />
10. Naučite stvari u životu raditi <b>planski</b>, a ne impulzivno.<br />
<br />
Ako vam se učini teškim da bilo koju od gore navedenih vježbi primijenite u praksi, počnite od najjednostavnijih, dok ih potpuno ne savladate. Potom prijeđite na sljedeću po stupnju težine i tako dalje. Ako vam je i dalje preteško, a religiozni ste, pokušajte o tome razgovarati s Bogom i tražiti da vas osnaži. <b>Kad jednom ojačate svoju volju, doista ćete vladati svojim životom</b>.<br />
<br />
<span style="font-size: x-small;">Preuzeto i prilagođeno prema knjizi LIJEK ZA SLOMLJENI MOZAK (Elden M. Chalmers)</span><br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-26161076416026637182012-09-24T21:42:00.001-07:002016-11-29T09:02:15.621-08:00Nadomještanje vlastitih nedostataka<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Poznati psihijatar u velikoj dvorani držao je javno predavanje o svojoj teoriji "Organski nedostaci":<br />
<br />
- "Da bi nadoknadili svoje nedostatke, ljudi se često trude da ih kompenziraju upravo suprotnim težnjama. Tako, na primjer, slabići se trude da postanu vrhunski atletičari, oni koji mucaju baš bi željeli postati dobri govornici, osobe sa slabim vidom teže da postanu umjetnici u slikarstvu i dr..."<br />
<br />
Najednom, njegovo zdušno predavanje prekine nečiji glas iz publike:<br />
<img border="0" height="200" imageanchor="1" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh6LsfIS9zarZas3yVA_-rz_zF40dOzyPl50T3yXw98WxCYQStn-o8di54QiWLLgjZ9wrylJprletNsK90nPaOlYpEh6c3ozsm3nOaqhKvtS-7e-bQDaNmk12aDZc8aaJ8NB0pakZ9AiNoY/s1600/bilder.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;" width="160" />- "Oprostite, doktore, a da li to znači da i oni koji su malo 'ćaknuti' silno žele postati psihijatri?"<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a><br />
<br />Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-55856549199891249262012-09-03T12:48:00.002-07:002016-11-27T08:58:41.034-08:00Naučite se nositi sa stresom jer je on svakodnevan<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Stres se spominje u svakodnevnom životu toliko da možemo reći da je postao način života, posebno kad je riječ o urbanom, zaposlenom čovjeku. Ipak, većina ljudi o stresu govori samo u negativnom kontekstu, te misle da je stres sam po sebi negativna pojava...<br />
<br />
Stručno gledano, <b>stres je izraz koji označava različita životna iskustva te skup tjelesnih reakcija na njih</b>. Dakle, <b>stres nije ni dobar ni loš</b>, a procjena njegove štetnosti ovisi isključivo o načinu na koji je naš organizam reagirao.<br />
<br />
Vodi li reakcija na stres boljoj prilagodbi (adaptaciji), tada je stres <b>koristan</b>, a vodi li u pogrešnu prilagodbu ili bolest, tada govorimo o <b>štetnom</b> stresu. Stres s negativnim posljedicama stručno se naziva <b>distres</b>. Pozitivan stres nosi pozitivna uzbuđenja, te pomaže u našem razvoju i prilagodbi novim zahtjevima i uvjetima okoline.<br />
<br />
<img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbFPLJndDE5Qx_TbcsJf-EYDB_Cf-DCT8-Im3v2bQXfygsbZ9Tuv33cV4UW-CL22TnxdQ1fWZkApOFqAidGssRbyxKOhOhVSAVcNB603l1twxDCRnTeDRbBSJnOngXua3QY2SfA71f70rQ/s1600/stres.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;" width="160" />Mi ćemo ipak izraz stres koristiti na način na koji ga shvaća tzv. običan čovjek, tj. u kontekstu situacije koja nas iscrpljuje psihički i tjelesno. Dakle, stres u svakodnevnom govoru najčešće podrazumijeva stanje u kojem smo napeti, uzbuđeni, naše tijelo je izloženo naporima, a većina ljudi stanje opuštenosti poima kao stanje suprotno stresu.<br />
<br />
Stresovi mogu biti mali, svakodnevni, te se većina ljudi dobro nosi s njima. Neki ljudi se teško nose već i s gužvama u prometu, malim napetostima i svađama u obitelji, svakodnevnim stresovima u komunikaciji na poslu, s ispitima i testovima, kad su izloženi javnim nastupima i sl. Te su osobe slabo otporne na stres. Ne žele li da se iz stalnog negativnog stresa razvije bolest, morale bi poraditi na povećanju otpornosti na stres, što je moguće i nije posebno složeno. Postoje i ljudi kojima često zavidimo, a za koje kažemo da se skoro nikada ne sekiraju, uvijek reagiraju mirno, ne žure, žive smirenim i polaganim životom.<br />
<br />
Iako količina negativnog stresa uvelike ovisi o našoj stvarnoj situaciji, tj. o količini problema koje objektivno imamo, najčešće je negativan stres ipak subjektivan osjećaj, tj. ljudi koji su skloni reagirati negativno na stres, učinit će to i na najmanji povod, a oni koji dobro podnose stres, tražit će izlaz i smireno reagirati i na vrlo složene životne situacije. Dakle, <b>naša reakcija na stres najčešće je u skladu s našim karakterom te naučenim stilom života</b>, a sve se to uz malo truda može promijeniti barem toliko da se naučimo lakše nositi sa svakodnevnim stresovima.<br />
<br />
Stres dijelimo po jačini i učestalosti na:<br />
1. <b>male ili svakodnevne stresove</b> koji su, u biti, problemi svakodnevnog života<br />
2. <b>velike životne stresove</b> koje doživljavamo rjeđe, ali uzrokuju značajnu patnju<br />
3. <b>psihotraumatske životne stresove</b><br />
<br />
S malim i svakodnevnim stresovima zdrav čovjek s dobrom prilagodbom na stres trebao bi se tijekom života naučiti dobro nositi. Veliki životni stresovi poput smrti bliske osobe, razvoda, financijske ugroženosti, gubitka posla i sl. svakome predstavljaju opterećenje i patnju. Većina ljudi će se i njima dobro prilagoditi i pronaći izlaz iz situacije bez da se pojavi bolest ili neki ozbiljniji psihički poremećaj. Manji broj ljudi imat će značajne probleme, te mogu zapasti u anksioznost, depresiju, te teža psihijatrijska stanja.<br />
<br />
Psihotraumatske životne situacije su one u kojima je život ugrožen, kada je osoba izložena teškim oblicima zlostavljanja i sl. Iz takvih situacija većina ljudi se teško izvlači te su posljedice ovakvih stanja poznate kao PTSP (posttraumatski stresni poremećaj). Pojam PTSP kod nas se najčešće povezuje s ratnim traumama.<br />
<br />
Kada ne govorimo o psihotraumi, nego o stresnim situacijama u svakodnevnom životu, očito je da ih doživljavamo prijetećima za svoju dobrobit i od nas traže ulaganje posebnih napora kojima ćemo zadovoljiti nove zahtjeve. <b>O našoj interpretaciji događaja ovisi koliko ćemo neku situaciju percipirati kao ugrožavajuću, te će u skladu s time biti i razina doživljenog stresa.</b><br />
<br />
Ono što nam često izaziva napetost je nepredvidivost događaja, zbog toga smo tjeskobni i strepimo. Zato je nužno shvatiti da, pritom se to ne odnosi na najteže traume, o većini životnih situacija odlučujemo sami, te zaista možemo utjecati na razinu doživljenog stresa.<br />
<br />
<span style="font-size: x-small;">Tema realizirana u suradnji s magazinom Pro Mente Croatica</span><br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a><br />
<br />Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-85919561795399720342012-07-30T12:43:00.004-07:002016-11-27T07:31:20.196-08:00Progresivna relaksacija mišića<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
<b>Progresivna relaksacija mišića</b> i <b>autogeni trening</b> su medicinski dokazane metode koje pomažu u kontroli simptoma <b>anksioznosti</b>. Može se koristiti i jedna i druga tehnika relaksacije ili izabrati ona koja više pomaže. Za učenje tehnike relaksacije mogu poslužiti audio ili video snimke.<br />
<br />
Za usvajanje ovih tehnika potrebno je višemjesečno vježbanje. U tekstu ispod prikazane su vježbe koje se koriste kod progresivne mišićne relaksacije. Progresivna mišićna relaksacija predstavlja vježbe napinjanja i opuštanja mišića po točno određenim skupinama mišića koje omogućavaju opuštanje cijelog tijela. Vježbati bi trebalo barem jednom dnevno, preporučljivo je dvaput dnevno – jednom ujutro i jednom u rano predvečerje (najmanje 20-30 minuta svaki put). Između vježbi mora biti razmak od barem 3 sata. Vježbe se provode sjedeći u ugodnom stolcu ili ležeći na podu s jastukom ispod glave.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBstnL9z1y9kQoN8KPDmjFSukz4Z86C_OTnPEhHCOsWEAxCllrRERmc3CvhK-hwgWr6j8OYR19FpJEf7tYakR4BGaMVClAYgne2trRxBPEhDCwV0QsgMHwjz796_VraZAhoh9cwWPS9TM-/s1600/relaksacija.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBstnL9z1y9kQoN8KPDmjFSukz4Z86C_OTnPEhHCOsWEAxCllrRERmc3CvhK-hwgWr6j8OYR19FpJEf7tYakR4BGaMVClAYgne2trRxBPEhDCwV0QsgMHwjz796_VraZAhoh9cwWPS9TM-/s1600/relaksacija.jpg" width="243" /></a><b>Desna šaka i podlaktica</b><br />
• Čvrsto stisnite šaku – mišići šake su tvrdi, u podlaktici osjećate napetost, prsti su lagano utrnuti.<br />
• Opustite se, pustite mišiće šake i podlaktice da odu, mišići lebde, lagano odlaze, nema težine u njima, sve su opušteniji, ruka je sasvim lagana.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Desna nadlaktica</b> – napinjanje bicepsa desne ruke<br />
• Naslonite se laktom i tiskajte rukom istovremeno prema unutra, ali šaka i podlaktica moraju ostati opušteni. Uprite i tiskajte na unutrašnju stranu, neka podrhtava mišić unutrašnje strane.<br />
• Opustite se, mišići čitave ruke su opušteni – od prstiju, preko šake, podlaktice, do nadlaktice – ruke kao da nema. Mišići su lagani, ruka lagano leži na naslonjaču, gotovo bestežinski, ne osjeća se nikakva napetost.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Lijeva šaka i podlaktica</b><br />
• Čvrsto stisnite šaku – mišići šake su tvrdi, u podlaktici osjećate napetost, prsti su lagano utrnuti.<br />
• Opustite se, pustite mišiće šake i podlaktice da odu, mišići lebde, lagano odlaze, nema težine u njima, sve su opušteniji, ruka je sasvim lagana<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Lijeva nadlaktica</b> – napinjanje nadlaktice lijeve ruke.<br />
• Lakat lijeve ruke stavite na naslon, te pritisnite nadolje i prema sebi istovremeno, ali šaka i podlaktica moraju ostati opušteni. Pritišćite na unutrašnju stranu, neka podrhtava mišić unutrašnje strane.<br />
• Opustite se, mišići čitave ruke su opušteni – od prstiju, preko šake, podlaktice, do nadlaktice – ruke kao da nema. Mišići su otišli, ruka lagano leži na naslonjaču, gotovo bestežinski, ne osjeća se nikakva napetost.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Opuštanje lica</b><br />
<br />
... <u>Čelo</u><br />
• Maksimalno podignite obrve, čelo je napeto, naborano.<br />
• Opustite čelo, nema nikakve napetosti u čelu.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
... <u>Nos</u><br />
• Istovremeno gledajte u križ, kao da vam je nešto na nosu, i pritom snažno naborajte nos. Nos je naboran, podrhtava, u očima je napetost.<br />
• Opustite se. Čelo, nos i oči su potpuno opušteni, nema nikakve napetosti u njima.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
... <u>Usta i brada</u><br />
• Čvrsto stisnite zube i raširite krajeve usana koliko god možete. Zubi su stisnuti, usne i obrazi maksimalno napeti.<br />
• Opustite se – čitavo lice je opušteno – čelo, obrve, oči, nos, brada, usne. Usta lagano poluotvorena, nema napetosti na licu.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Vrat</b><br />
• Bradu pritisnite prema prsima, ali ih nemojte dodirnuti, a mišiće vrata kao da suprotstavljate – prednji su u sukobu sa stražnjima, stražnji mišići guraju, a prednji im to ne daju – vrat je maksimalno napet, podrhtava.<br />
• Opustite mišiće vrata.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Mišići gornjeg dijela trupa</b><br />
• Duboko udahnite i istovremeno pritisnite mišiće lijeve i desne strane jedne prema drugima – ramena su zategnuta, osjećate napetost u mišićima.<br />
• Opustite mišiće ramena i prsa, nema nikakve napetosti u njima.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Mišići trbuha</b><br />
• Čvrsto zategnite mišiće trbuha, kao u očekivanju da će vas netko udariti u trbuh. Mišići trbuha su čvrsti, pripijeni uz kralježnicu, napeti, podrhtavaju.<br />
• Opustite se. Mišići su potpuno opušteni. Pustite mišiće trbuha da odu, kao da ne postoje.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Desno bedro</b><br />
• Gornjem velikom mišiću suprotstavite donja dva mišića – pritom je gornji mišić jako napet, noga je tvrda poput kamena.<br />
• Opustite mišiće bedra, neka budu potpuno opušteni, sve su laganiji.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Desna potkoljenica</b><br />
• Podignite nožne prste što više i zategnite maksimalno list. List je tvrd, kao da se grči, bedro ostaje opušteno.<br />
• Opustite potkoljenicu, mišići kao da odlaze, kao da lebde, nema napetosti u nozi.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<b>Desno stopalo</b><br />
• Stopalo okrenite prema unutra tako da leži samo na vanjskom bridu i istovremeno čvrsto zgrčite prste. <b>Ponovite isto za lijevo bedro, potkoljenicu i stopalo.</b><br />
• Opustite stopalo – čitava noga je opuštena.<br />
• Ponovite to još jedanput<br />
<br />
<span style="color: #cc0000;">Vježbe u obliku <b>audio datoteke</b> (glasovno vođenje kroz vježbe progresivne relaksacije mišića) možete preuzeti >> <b><a href="http://www.adrive.com/public/Y6BYsg/01" rel="nofollow" target="_blank">OVDJE</a> <<</b></span><br />
<br />
<span style="color: #cc0000;"><b>Detaljnije upute</b> za izvođenje vježbi progresivne mišićne relaksacije možete preuzeti >> <a href="http://www.adrive.com/public/w5KpKF/progresivna-misicna-relaksacija.pdf" rel="nofollow" target="_blank"><b>OVDJE</b></a> <<</span><br />
<br />
<span style="color: #cc0000;">Upute za izvođenje vježbi progresivne mišićne relaksacije <b>s ilustracijama</b> možete preuzeti >> <a href="http://www.adrive.com/public/6percU/progresivna-misicna-relaksacija-slike.pdf" rel="nofollow" target="_blank"><b>OVDJE</b></a> <<</span><br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/anksiozni-poremecaji.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Anksiozni poremećaji</span></a><br />Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-62628753943228116842012-07-29T14:45:00.001-07:002016-11-29T09:09:12.634-08:00Psihijatrijske bolesti i trudnoća (2/2)<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
<span style="background-color: white;"><b>Poremećaji raspoloženja</b></span><br />
<br />
<span style="background-color: white;">Gotovo 20 posto odraslih pati od nekog oblika depresije. Žene su u usporedbi s muškarcima dva puta sklonije depresiji s vrhuncem učestalosti od 25. do 44. godine života. Simptomi uključuju depresivno ili razdražljivo raspoloženje, povećanje ili smanjenje težine, promjene teka, poremećaj spavanja, gubitak energije, osjećaj krivnje i bezvrijednosti, psihomotorni nemir, a u najtežim slučajevima i samoubilačke misli. Oko 10 posto trudnica zadovoljava dijagnostičke kriterije za depresiju, a čimbenici koji povećavaju rizik od depresije u trudnoći su prijašnja depresija, mlađa životna dob, lošiji socijalnoekonomski status, veći broj djece, bračne razmirice te podvojeni osjećaji prema trudnoći. Majčina depresija tijekom trudnoće nije problem samo za majku, već i za plod. Neliječena depresija udružena je s nepovoljnim ishodom trudnoće uključujući prijevremeni porođaj, porođaj djeteta s niskom porođajnom težinom i poslijeporođajne komplikacije u depresivne pacijentice.</span><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlR8kC0vpLWg1Ri9W7f-UlPa_7112agoCE0ZXv_GtmbY3AqHLPJqW5F25Z3H9Go7LrPBldVeQSSUxAxB5sweLaGWROx31DuX7siBq2bBmgZAqt7XzJc15DKN2LXz3E1qIEmtJ7FWxO_PXu/s1600/psihijatrijske-bolesti-trudnoca.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlR8kC0vpLWg1Ri9W7f-UlPa_7112agoCE0ZXv_GtmbY3AqHLPJqW5F25Z3H9Go7LrPBldVeQSSUxAxB5sweLaGWROx31DuX7siBq2bBmgZAqt7XzJc15DKN2LXz3E1qIEmtJ7FWxO_PXu/s1600/psihijatrijske-bolesti-trudnoca.jpg" width="177" /></a><br />
<u>Poslijeporođajna tuga (blues)</u> je prolazno stanje koje se pojavljuje od dva do tri dana poslije porođaja i najintenzivnija je peti dan, a, prolazi unutar dva tjedna. Pojavljuje se u gotovo 50 posto žena. Najčešće se očituje naglim promjenama raspoloženja od radosti do tuge, razdražljivošću, tjeskobom, smanjenom koncentracijom, nesanicom, napadajima plača i plačljivošću. Dodatna obrada i liječnička pomoć rijetko su potrebni, osim ako simptomi ne prolaze i/ili se pogoršavaju. Najčešće je dovoljna podrška i razumijevanje obitelji, prijatelja i liječnika.<br />
<br />
<span style="background-color: white;"><u>Poslijeporođajna depresija</u> je bolest koja se očituje od četiri do šest tjedana poslije porođaja. Veći rizik od poslijeporođajne depresije imaju one žene koje su već bolovale od depresije, one pod pojačanim životnim stresom, s bračnim nesuglasicama, lošijeg socijalnoekonomskog statusa, samohrane majke, majke koje ne doje, majke bolesnog djeteta. Rizične su i majke koje su zbog bilo kojeg razloga izgubile prethodnu trudnoću. Mnogi simptomi depresije, uključujući umor, poremećaj spavanja, gubitak seksualne želje ili promjene teka, često se pripisuju trudnoći i obično ih zanemare i obitelji i zdravstveni radnici. Zato se simptomi poslijeporođajne depresije trebaju pratiti unutar spomenutog razdoblja od četiri do šest tjedana, što nije jednostavno. Naprimjer, iako je nesanica česta poslije porođaja, žena koja ne može spavati čak i kada dijete mirno spava, može imati poslijeporođajnu depresiju. Ili, slabost zbog koje žena ne može satima izaći iz kreveta nije uobičajena i može biti jedan od simptoma depresije, što treba razlučiti od manjka energije zbog nespavanja i brige o djetetu. Ta bolest zahtijeva ozbiljno liječenje jer uz element patnje u majke depresija ima izravan utjecaj na rani razvoj djeteta. Za liječenje blažih oblika poslijeporođajne depresije primjenjuje se psihosocijalna terapija, a u težim oblicima i lijekovi u kombinaciji s psihosocijalnom terapijom.</span><br />
Glavno pitanje kod odabira lijekova je hoće li pacijentica dojiti ili neće. Ako ne želi, tada postoji izbor lijekova kao i kod drugih oblika depresije. Rizik od poslijeporođajne depresije je najviši u žena koje i inače boluju od depresije te u onih koje su iza prethodne trudnoće bolovale od poslijeporođajne depresije. Kod tih žena treba pozorno pratiti pojavu znakova bolesti te promptno reagirati u slučaju pojave bolesti. Preporuka je bez odgode započeti s terapijom, obično s onom koja je bila uspješna u prethodnoj epizodi bolesti.<br />
<br />
<b>Poslijeporođajna psihoza</b><br />
<br />
Poslije porođaja, više no u bilo kojem razdoblju života, žene su sklone doživjeti psihotičnu epizodu. Poslijeporođajnu psihozu karakteriziraju sumanute misli i halucinacije. Psihoza obično počinje u prvim tjednima poslije porođaja i češća je u žena s obiteljskom poviješću poremećaja raspoloženja. Zanimljivo je da postoje i slučajevi kada očevi novorođene djece pokazuju psihotične smetnje. Takvi muškarci često imaju otprije izražen rizik od psihičkog obolijevanja koji se potencira stresom novonastalog roditeljstva.<br />
Psihoza obično počinje pretjeranim umorom, nesanicom, epizodama plača i emocionalne labilnosti. Uz to se pojave sumnjičavost, zbunjenost, nesređenost misli, iracion lni zaključci, a česta su i opsesivna razmišljanja o zdravlju djeteta. Pacijentice mogu imati osjećaj kako ne žele svoje dijete ili da ga ne vole, a može se pojaviti i želja za samoozljeđivanjem ili ozljeđivanjem djeteta. Halucinacije su obično slušne, naređivačke, bizarne i neugodne.<br />
<b><i>Početak psihoze u poslijeporođajnom razdoblju zahtijeva medicinsku hitnost zbog opasnosti za život majke i/ili djeteta.</i></b><br />
Obično je potreban hitan smještaj majke u bolnicu kako bi se osigurala njezina i djetetova sigurnost, a obitelj se potiče da preuzme brigu o djetetu. Daju se antipsihotični lijekovi. Psihoterapija je indicirana poslije razdoblja akutne psihoze i obično je usmjerena na rješavanje konflikta koje u radu s pacijenticom treba evaluirati. Pritom je važno ojačati podršku pacijentičinom suprugu te ostatku obitelji.<br />
Ako je žena već bolovala od psihoze, pogoršanje tijekom trudnoće ili nakon što je rodila ima istu kliničku sliku kao i prije trudnoće. Te pacijentice trebaju lijekove u istoj dozi kao i prije trudnoće, a rizik od nepovoljnog ishoda trudnoće znatno je povećan, posebice dožive li akutni psihotični napadaj koji zahtjeva smještaj u bolnicu. Povoljni prognostički čimbenici uključuju dobro funkcioniranje prije pojave bolesti i podršku obitelji. Većina se žena s poslijeporođajnom psihozom potpuno oporavi i vrati u normalan život.<br />
<br />
<span style="background-color: white;"><b>Mogućnosti liječenja psihijatrijskih poremećaja u trudnoći i poslije porođaja</b></span><br />
<br />
<u>Nefarmakološka terapija</u> psihijatrijskih poremećaja uključuje psihoterapiju, kognitivno-bihevioralnu terapiju, grupnu terapiju i terapiju svjetlom.<br />
Druga mogućnost je <u>farmakoterapija</u> - primjena lijekova. Treba odvagnuti rizik farmakoterapije u trudnoći prema riziku neuzimanja lijekova i posljedicama koje iz toga mogu proizići. U idealnom slučaju, odluku bi trebalo donijeti u suradnji s pacijenticom i to prije trudnoće. Mogućnosti su prekinuti liječenje prije začeća, započeti s drugim, manje štetnim lijekom ili nastaviti s dosadašnjim terapijom, ali u svakom slučaju uz intenzivno praćenje tijekom cijele trudnoće i poslije porođaja. Najbolje liječenje je ono s najmanjim rizikom za trudnoću i plod, koje omogućuje majci da ima minimalne simptome psihijatrijske bolesti ili je bez njih tijekom trudnoće i nakon što rodi. Svi do sada poznati psihoaktivni lijekovi prolaze kroz posteljicu, prisutni su u plodovoj vodi i mogu biti prisutni u majčinu mlijeku.<br />
<br />
Općenita je preporuka u slučaju primjene psihoaktivnih lijekova u trudnoći koristiti jedan lijek u višoj dozi umjesto više različitih psihoaktivnih lijekova u nižim dozama. Također, treba imati na umu i to kako fiziološke promijene u trudnoći mogu utjecati na apsorpciju, distribuciju, metabolizam i eliminaciju lijekova pa će i zbog toga razloga za održavanje terapijskog učinka možda biti potrebno prilagoditi dozu lijeka tijekom trudnoće i poslije porođaja.<br />
<br />
<span style="background-color: white; font-size: x-small;">(Izvor: zdrav-zivot.com.hr; Gordana Horvat, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije, Klinika za ginekologiju i porodništvo, Klinička bolnica Sveti Duh, Zagreb)</span><br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2012/07/psihijatrijske-bolesti-i-trudnoca-12.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihijatrijske bolesti i trudnoća (1/2)</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-3017044611693950662012-07-29T14:33:00.001-07:002016-11-27T11:51:02.680-08:00Psihijatrijske bolesti i trudnoća (1/2)<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Trudnoća je razdoblje dubokih psiholoških promjena. Poremećaj spavanja, promjena teka, višak ili manjak energije kao i promjena zainteresiranosti za svakodnevnicu mogu biti dio uobičajenog tijeka trudnoće. Trudnoća je također vrijeme buđenja starih strahova, trauma i razočaranja, uključujući i reevaluaciju vlastitog odnosa s roditeljima tijekom djetinjstva. Neke će žene prve simptome psihijatrijske bolesti doživjeti upravo tijekom trudnoće i/ili poslije porođaja. Psihijatrijske bolesti su česte u žena reproduktivne dobi. One su rizik za ishod trudnoće i zdravlje novorođenčeta. Majčina psihijatrijska bolest, ako je neodgovarajuće liječena ili ako uopće nije liječena, može rezultirati lošim ishodom trudnoće. Nema optimalnog načina liječenja psihijatrijske bolesti tijekom trudnoće, a mogućnosti su nefarmakološke i farmakološke. Rizik neliječenja ili neodgovarajućeg liječenja je moguća šteta za majku, plod ili novorođenče.
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3FzWuq1V5bYIBuEoQlwZcP5Wqcl_27HDUGolo7VI65r6ENjviHBWBu3UGsjJ31ZM0BhWuHTLhFPr7zKNlkrHooRFd5Vwy5nyYBvsdW9TqrgJxspvRTg-9H1V9gYtkA7WQnb4wSHuwIH6A/s1600/psihijatrijske-bolesti-trudnoca.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="174" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3FzWuq1V5bYIBuEoQlwZcP5Wqcl_27HDUGolo7VI65r6ENjviHBWBu3UGsjJ31ZM0BhWuHTLhFPr7zKNlkrHooRFd5Vwy5nyYBvsdW9TqrgJxspvRTg-9H1V9gYtkA7WQnb4wSHuwIH6A/s1600/psihijatrijske-bolesti-trudnoca.jpg" width="200" /></a><br />
<b>Anksiozni poremećaji</b><br />
<br />
Anksiozni poremećaji su među najčešćim psihijatrijskim poremećajima, a oko dva puta su češći u žena nego u muškaraca. U trudnoći su simptomi od već postojećega paničnog poremećaja blaže izraženi, no kad se panični napadaji u trudnoći dogode, obično su povezani s pogoršanjem anksioznosti nakon što žena rodi. Skupini anksioznih poremećaja pripadaju panični poremećaji, posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaji i druge specifične fobije.<br />
Panične poremećaje karakteriziraju ponavljajući, neočekivani napadaji panike praćeni jakom nelagodom i strahom. Napadaji panike događaju se spontano u situacijama koje ne bi trebale uzrokovati napetost. Uobičajeni simptomi su lupanje srca, znojenje, gubitak daha, osjećaj gušenja, pritiska u prstima, drhtanje, strah od smrti.<br />
<br />
<u>Posttraumatski stresni poremećaj</u> (PTSP) nastupa poslije traumatičnog događaja praćenog intenzivnim strahom i očajem. Pacijentice izbjegavaju situacije udružene s traumatizirajućim događajem kako bi potisnule opterećujuća sjećanja. Trudnoća i porođaj mogu potaknuti epizode PTSP-a, posebice ako je trudnoća posljedica silovanja ili je žena žrtva seksualnog zlostavljanja.<br />
<br />
<u>Opsesivno-kompulzivni poremećaj</u> karakteriziraju proganjajuće, ponavljajuće, nametljive, neprimjerene misli i porivi koji uzrokuju tjeskobu i nemir te prisilno ponašanje ili misli koji se pokreću kao rezultat proganjajućeg poriva, a prisilno ponašanje služi za sprečavanje ili smanjenje neugode. Opsesivno-kompulzivni poremećaj može se pogoršati poslije porođaja, a proganjajuće misli često su sastavni dio poslijeporođajne depresije.<br />
<br />
Majčina tjeskoba i stres tijekom trudnoće mogu nepovoljno utjecati na tijek i ishod trudnoće.<br />
<br />
<span style="font-size: x-small;">(Izvor: zdrav-zivot.com.hr; Gordana Horvat, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije, Klinika za ginekologiju i porodništvo, Klinička bolnica Sveti Duh, Zagreb)</span><br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;"><a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2012/07/psihijatrijske-bolesti-i-trudnoca-22_29.html">Psihijatrijske bolesti i trudnoća - (2/2)</a></span>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-72391677778014888892012-07-29T02:56:00.001-07:002016-11-28T11:59:17.738-08:00Što treba znati o anksioznosti<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Anksioznost <span style="background-color: white;">je sastavni dio života i povremeno svi imamo ovakve osjećaje. O </span><span style="background-color: white;">bolesti se govori tek kada je anksioznost <b>stalno prisutna</b> (opći tj. generalizirani anksiozni </span><span style="background-color: white;">poremećaj (GAP)),<b> kada se javlja u nekim posebnim situacijama koje </b></span><span style="background-color: white;"><b>uobičajeno ne plaše</b>, npr. ulazak u dizalo ili vožnja tramvajem, odlazak </span><span style="background-color: white;">od kuće, socijalne situacije (fobije) ili kada se iznenada pojavljuju </span><span style="background-color: white;">u obliku neugodnog napada izrazito jake anksioznosti koju </span><span style="background-color: white;">se naziva <b>panika</b> (panični poremećaj) i kada ta anksioznost pojedinca </span><span style="background-color: white;"><b>značajno ograničava</b> u postizanju osobnih, profesionalnih ili </span><span style="background-color: white;">nekih drugih ciljeva i na taj način mu smanjuje kvalitetu života. Osjećaj <b>straha</b> biva vrlo jak i neugodan.</span><br />
<span style="background-color: white;"><br /></span>
<span style="background-color: white;">Što bolesnik koji pati od anksioznosti treba znati o anksioznosti?</span><br />
<ul>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgiJiSXBinZuA4DPeYKOwVl62lxa9ATBt9hCGArKO9av3X9szZpgIxrii6Faf984GLixQkAyuUA-FzZkU0YT5dmdtubsg30F_6g9bVkcxLKm5c1I4Tc8fw1-A-cImPuxYGl0OqROFRAFDz8/s1600/anksioznost.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="185" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgiJiSXBinZuA4DPeYKOwVl62lxa9ATBt9hCGArKO9av3X9szZpgIxrii6Faf984GLixQkAyuUA-FzZkU0YT5dmdtubsg30F_6g9bVkcxLKm5c1I4Tc8fw1-A-cImPuxYGl0OqROFRAFDz8/s1600/anksioznost.jpg" width="200" /></a>
<li><span style="background-color: white;">Anksioznost je prirodna reakcija na stres, nelagodu, opasnost. Sama po </span><span style="background-color: white;">sebi nije negativna i stoga ne treba izbjegavati svaku anksioznost jer je </span><span style="background-color: white;">anksioznost svakodnevnog života korisna i ne treba je se bojati.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Nema uspješnog djelovanja bez neke razine anksioznosti – treba se </span><span style="background-color: white;">samo sjetiti odlaska na ispit, uzbuđenja odlaska na neku proslavu i sl.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Vježbe disanja mogu pomoći u smanjivanju simptoma, autogeni trening </span><span style="background-color: white;">i progresivna mišićna relaksacija mogu pomoći u smanjivanju simptoma </span><span style="background-color: white;">anksioznosti.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Vizualizacija i tehnike prebacivanja pažnje mogu smanjiti anksioznost.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Panika je samo pretjerano izražena anksioznost, nije štetna niti opasna, </span><span style="background-color: white;">tek neugodna. Neće se dogoditi ništa strašno.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Negativne misli mogu pogoršavati simptome anksioznosti. Strah će prestati </span><span style="background-color: white;">kada mu se prestane doprinositi zastrašujućim mislima i kada se </span><span style="background-color: white;">smiri disanje.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Osoba u paničnom napadaju ne treba se bojati da će izgubiti razum/</span><span style="background-color: white;">„poludjeti“, ili doživjeti infarkt srca. To su samo neosnovani strahovi.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Nekada treba pričekati i dati vremena strahu da iščezne, bez borbe ili </span><span style="background-color: white;">bijega od straha, samo ga propustiti i prihvatiti.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Kod fizičkog napora ili kod emocija koje se javljaju kao reakcija na neku </span><span style="background-color: white;">situaciju, pojavljuje se ubrzanje pulsa i disanja, što osobe koje pate od </span><span style="background-color: white;">anksioznih poremećaja mogu doživjeti kao pogoršanje svog stanja. Važno </span><span style="background-color: white;">je znati da je to normalna pojava koja će se smiriti nakon nekog vremena.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Reakcije koje se događaju u tijelu prilično su slične pri različitim emocijama </span><span style="background-color: white;">kao što su npr. tuga ili ljutnja. Stoga se ne treba odmah zabrinuti: </span><span style="background-color: white;">stanje se nije pogoršalo jer je normalno osjećati različite emocije u različitim </span><span style="background-color: white;">situacijama.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Da bi se znalo je li se anksioznost pogoršala, treba u obzir uzeti događaje </span><span style="background-color: white;">neposredno prije nego što se osoba počela osjećati tjeskobno. To može </span><span style="background-color: white;">pokazati kako se uopće ne radi o anksioznosti već o drugoj emociji, ili postoji </span><span style="background-color: white;">poseban razlog za tjeskobu. To često može biti umirujuće, svakako </span><span style="background-color: white;">bolje nego da se radi o tjeskobi „bez razloga“.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Kava, cigarete i alkohol mogu provocirati anksioznost.</span></li>
<li><span style="background-color: white;">Za vrijeme predmenstrualnog perioda u nekih se žena mogu pojaviti </span><span style="background-color: white;">simptomi anksioznosti.</span></li>
</ul>
<span style="background-color: white; font-size: xx-small;">(Priređeno prema: </span><span style="background-color: white; font-size: xx-small;">Medix, srpanj 2007, br. 71; </span><span style="background-color: white; font-size: xx-small;">doc. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, Anka Vuković: </span><span style="background-color: white; font-size: xx-small;">Nemedikamentozno liječenje anksioznih poremećaja</span><span style="background-color: white; font-size: xx-small;">)</span><br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/anksiozni-poremecaji.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Anksiozni poremećaji</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-27387314623817489702012-07-28T14:47:00.000-07:002016-11-27T10:21:03.006-08:00Sok od naranče<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
<span style="background-color: white;">Priznati stručnjak na polju ljudskih potencijala držao je predavanje. Nakon uvodnoga govora, on uze naranču u ruke i zagonetno upita publiku:</span><br />
<span style="background-color: white;">- "Ako stisnem iz sve snage ovu naranču, što će izaći iz nje?"</span><br />
<br />
Neka mlada djevojka iz prvog reda dobaci:<br />
- "To vam je jako glupo pitanje. Ako stisnete naranču onda će iz nje izaći sok od naranče. To je ono što je unutra. Ne može ništa drugo izaći iz nje."<br />
<br />
Stručnjak reče:<br />
- "Točno! To i jest odgovor na moje pitanje. Razlog zašto će iz naranče izaći narančin sok je taj što je samo to unutra."<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEidFtLld-Bu-WFkWMfGXtGboyj5ogDQkB4eIRn_FJ8JseqauuCvEYJ29rvV2QvNFRb_ZE7bEo97ap0EhhiTfIyEGvRa2xdI1F88WrLIwLcTSBuaWRpXAaRhd6oP8RqW1zcyoMZk4Wwy6nKI/s1600/sok-od-narance.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEidFtLld-Bu-WFkWMfGXtGboyj5ogDQkB4eIRn_FJ8JseqauuCvEYJ29rvV2QvNFRb_ZE7bEo97ap0EhhiTfIyEGvRa2xdI1F88WrLIwLcTSBuaWRpXAaRhd6oP8RqW1zcyoMZk4Wwy6nKI/s1600/sok-od-narance.jpg" width="190" /></a>A sad, ako proširimo metaforu i zamislimo da vas netko tako stisne: da vas stisnu vaši problemi, brige, strahovi, da vas netko ogovara, da vas neko uvrijedi, da vam nanese bol i sl. I iz vas tada izlaze bijes, mržnja, prijezir, strah, ljutnja, zloba itd. Vi biste rekli da je to što je izašlo iz vas stoga što vam je netko rekao ovo ili napravio ono, ali prava istina je da <b>ono što iz vas izađe, je ono što vi imate u sebi</b>.<br />
<br />
Upamtite, iz vas će uvijek i baš uvijek izaći ono što je u vama ako vas netko "stisne".<br />
<br />
Iz naranče nikada neće izaći sok od jabuke.<br />
<br />
<span style="background-color: white;">Isto tako iz vas nikad neće izaći ono što već nije u vama.</span><br />
<span style="background-color: white;"><br /></span>
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-47964703889435946552012-07-27T04:16:00.000-07:002016-12-05T09:42:39.262-08:00Ljeti živci postaju tanji<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Ljeti živci postaju sve tanji radi vrućine, a svađe sve učestalije, r<span style="background-color: white;">azdražljivost je puno češća ljeti nego u hladnijim danima, a upravo su zbog vrućina obiteljske i prijateljske svađe ljeti puno češće. Veće odluke bolje je odgoditi.</span><br />
<br />
<span style="background-color: white;">Visoke temperature iscrpljuju organizam, ali i psihu čovjeka, utvrdili su američki znanstvenici. Toplo vrijeme s visokim postotkom vlage u zraku i sparinom potiče agresivnije ponašanje i lošije raspoloženje kod većine ljudi, zbog čega je ljeti više prometnih nesreća, obiteljskog nasilja i kriminalnih djela.</span><br />
<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRCAx72LJpZMD01D0kFE7YXJ6GrVVxi6PUzWw8J3HMOsQSaiFvaHVcXWxDrEIKmKg25A1tYrxmcN-TH5is7i1oL4eZmW0DY9iPN3sYf4IgvHCiYuSKMWsLX0iEhZzXy5sohEWoG6XSBllD/s1600/ljeto.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRCAx72LJpZMD01D0kFE7YXJ6GrVVxi6PUzWw8J3HMOsQSaiFvaHVcXWxDrEIKmKg25A1tYrxmcN-TH5is7i1oL4eZmW0DY9iPN3sYf4IgvHCiYuSKMWsLX0iEhZzXy5sohEWoG6XSBllD/s200/ljeto.jpg" width="178" /></a></div>
Uzrok “tankih živaca” su ljetni problemi s <b>nesanicom</b>, <b>dehidracija</b>, <b>premalo kretanja</b> te <b>boravka u zatvorenim i klimatiziranim prostorijama</b>, objasnila je profesorica kliničke psihijatrije Nancy Molitor za Fox News.<br />
<br />
Ako ste ljeti temperamentniji i razdražljiviji nego inače, svakako biste trebali odgoditi važnije odluke za neko drugo, hladnije vrijeme, jer biste u protivnom mogli požaliti.<br />
<br />
- 'Većina ljudi po vrućinama ima kraći fitilj nego inače, a svađe s bližnjima i kolegama ljeti su puno češće' - kaže Molitor.<br />
<br />
Oko jedan do dva posto ljudi ljeti pati od <b>sezonske depresije</b>, a to su najčešće oni koji za sebe kažu da su više zimski tipovi te da loše podnose vrućinu. Nedostatak zraka te pojačano znojenje pridonose razvoju napetosti odnosno <b>tjeskobe</b> (anksioznosti), koje kod nekih mogu biti i okidači depresije, objašnjavaju znanstvenici.<br />
<br />
Osnovni savjet koji ljudi trebaju primjenjivati jest slušanje potreba svog tijela po vrućinama. <b>Dovoljno vode, umjerena tjelesna aktivnost u jutarnjim ili večernjim satima te lagana hrana umanjit će razdražljivost i pomoći ljudima da se osjećaju bolje.</b><br />
<br />
<span style="background-color: white;">Oni koji uzimaju lijekove za snižavanje krvnog tlaka trebali bi piti još i više vode nego drugi, jer oni pospješuju izbacivanje vode iz tijela, savjetuju liječnici.</span><br />
<br />
<span style="font-size: xx-small;">(Priređeno prema: 24sata.hr)</span><br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-3526635001633149502012-06-06T07:00:00.002-07:002016-12-05T09:44:03.290-08:00Vrste učenja<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container zemanta-img" style="float: right; margin-right: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><div class="zemanta-img">
<div class="zemanta-img">
<div class="zemanta-img">
<div class="zemanta-img">
<div class="zemanta-img">
<div class="zemanta-img">
<div class="zemanta-img">
<a href="http://commons.wikipedia.org/wiki/File:France_in_XXI_Century._School.jpg" imageanchor="1" style="margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: clear:right;"><img alt="English: France in 2000 year (XXI century). Fu..." border="0" class="zemanta-img-inserted" height="187" src="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/05/France_in_XXI_Century._School.jpg/300px-France_in_XXI_Century._School.jpg" style="border: none; font-size: 0.8em;" width="300" /></a></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</td></tr>
<tr><td class="tr-caption zemanta-img-attribution" style="text-align: center; width: 300px;">(Photo: Wikipedia)</td></tr>
</tbody></table>
<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Učenje dijelimo na četiri osnovne vrste:<br />
<br />
1. <span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;"><b>Klasično uvjetovanje</b></span><br />
Proces učenja se sastoji u povezivanju prirodnog neuvjetovanog stimulusa (podražaja, draži) s neprirodnim stimulusom. Iz tog povezivanja pojavljuje se prirodna reakcija na neprirodnu draž.<br />
<br />
2. <span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;"><b>Učenje pokušajima i pogreškama</b></span><br />
U procesu učenja radnje koje vode uspjehu se učvršćuju a koje vode ka pogrešci se gube. U procesu učenja putem pokušaja i pogrešaka određeni činovi organizma bivaju automatski učvršćeni ili eliminirani, u zavisnosti od posljedica tj. efekata - pozitivnih ili negativnih, do kojih dovode. Ovo učenje se naziva i instrumentalno učenje.<br />
<br />
3. <span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;"><b>Učenje uviđanjem</b></span><br />
Najviši oblik učenja koji se ispoljava u inteligentnom rješavanju problemske situacije uviđenjem bitnih odnosa u njoj. Naglo se dolazi do točnog rješenja, u istoj situaciji naredno ostvarenje se ostvaruje direktno, dolazi do generalizacije uspješnog načina rješavanja situacije.<br />
<br />
4. <span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;"><b>Verbalno učenje</b></span><br />
U ovom vidu učenja stimulusi i odgovori su dati kao verbalni simboli - jednostavno učenje besmislenih slogova, mehaničko učenje rječnika ili stihova ili uviđanje složenih verbalnih situacija..<br />
<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;"><a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/ucenje.html">Učenje</a></span><br />
<span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;"><a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/pamcenje.html">Pamćenje</a></span>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-8546581483974022362012-03-12T01:39:00.002-07:002016-11-29T10:26:09.073-08:00Kontrola emocija - kako kontrolirati emocije?<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Emocije se ne mogu kontrolirati direktno već samo indirektno, tj. mogu se izbjegavati situacije u kojima se javljaju nepoželjne emocije ili osigurati uvjeti u kojima će doći do emocionalnog rasterećenja.<br />
<br />
1) <b>gledanje u lice svakoj emociji</b><br />
- treba samome sebi priznati emociju koju osjećamo jer će se na taj način intenzitet emocija smanjiti (npr. ako osjećamo neki strah, treba ga priznati jer se inače javlja još veći)<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiSar5zBBo5nKlkY-YHl3v0yjjeEO5Za0zIMfUqCm1eBI4mMrWnP3GnQqNUsXJhTwGiyloHcDwfTCvRYFWmtC_1_PwGM79IhekTCkMbemxiGp2yABf-yNUNYmQ2e4Kw_rEczSZ60U0TI5nq/s1600/kontrola-emocija.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiSar5zBBo5nKlkY-YHl3v0yjjeEO5Za0zIMfUqCm1eBI4mMrWnP3GnQqNUsXJhTwGiyloHcDwfTCvRYFWmtC_1_PwGM79IhekTCkMbemxiGp2yABf-yNUNYmQ2e4Kw_rEczSZ60U0TI5nq/s1600/kontrola-emocija.jpg" /></a>- npr. ako se neki muškarac boji nečega i to si ne prizna, onda se javlja strah da osobe oko njega ne primijete da se boji<br />
<br />
2) <b>izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija</b><br />
- npr. ako nekoga inače jako pogađa smrt, bolje je da ta osoba ne odlazi na sprovode;<br />
- jake treme pred odgovaranjem možemo se riješiti tako da dobro naučimo gradivo<br />
<br />
3) <b>povećanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija i emocija</b><br />
- npr. strah od utapanja suzbiti tako da se nauči dobro plivati<br />
<br />
4) <b>reinterpretiranje situacije u kojoj se javljaju jake emocije</b> (situacije koje se čine bezizlazne)<br />
- događaje treba prepričati osobi kojoj vjerujemo<br />
- prepričavanjem neke situacije koja izaziva strah taj strah se ponovno javlja, ali u manjoj mjeri<br />
- s fobijama je isto tako (strah od zatvorenog prostora, strah od penisa…) <br />
<br />
5) <b>angažiranje aktivnošću u toku doživljavanja emocije</b><br />
- npr. ako nas netko po mraku pošalje van, a mi se bojimo mraka, počnemo pjevati ili zviždati.<br />
<br />
6) <b>otkrivanje humora u svakoj životnoj situaciji koliko god ona bila opasna, neprijatna ili čak tragična</b><br />
- npr. osobe koje teško doživljavaju emocije na sprovodima pokušavaju naći neki humoristični detalj<br />
<br />
7) <b>fizička relaksacija</b><br />
- npr. trčanje, vožnja bicikla i slično - abreagira jake emocije, tj. smanjuje stres<br />
<br />
8) <b>uklanjanje briga</b><br />
- brige stvaraju velike tenzije (napetosti)<br />
- najbolje je da čovjek ne misli unaprijed o onome što bi se moglo dogoditi tj. ne živjeti s brigama<br />
- svaki događaj ima svoju vrijednost, ovisno o tome koliku mu vrijednost pridajemo, toliko će nam i brige zadati (npr. skupljanje kutija za šibice, iako naoko nevažno, za osobu kojoj je to važno donosit će veće brige nego ostalima)<br />
<br />
Postoje neke teorije koje govore da postoje emocionalne inteligencije tj. osobe koje znaju dobro<br />
kontrolirati svoje emocije i procijeniti tuđe i obično se dobro snalaze u životu<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-39390545097659159202012-03-09T14:29:00.003-08:002016-11-29T10:06:02.554-08:00Anksioznost i Gestalt terapija<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Gestalt psihologija temelji se na postavci da živa bića percipiraju neki oblik kao cjelinu, a ne kao pojedine dijelove od kojih se sastoji, kojoj pripisuju značenje. Organiziraju svoje percepcije u <b>smislene cjeline</b>. Percipira se cjelina čak i kada neke informacije nedostaju. Točnost percepcije temelji se na urođenoj sposobnosti trenutnog iskustva u <b>ovdje</b> i <b>sada</b>, te se upravo u GT vjeruje u tu sposobnost osvještavanja i uvida, a ne u interpretaciju.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyMjHd7Y1-Ei6ieTi2V4-yvbpANz2F1VCLov2VnW3_H12gYWP2A8itTPriwmj4GIDHN6-Oz-RAj_1nmYdT5t6I-28CRPnqd7r3ek21WA224i3-Xkh1Eock01mezr7KnrUxlNbxD-JN6_l9/s1600/opazanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a>Prema postavkama GT osoba egzistira kroz razlikovanje sebe od okoline i kroz povezivanje sebe i drugih (potreba za zajedništvom i potreba za odvojenošću). Ljudi su definirani svojim granicama odnosno svaka osoba ima svoje granice, koje se nazivaju 'ja-granice', i predstavljaju dozvoljenu razinu kontakta za određenu osobu.<br />
Postoji čitav spektar različitih granica kontakta. 'Ja-granice' nisu fiksne: važno je da osoba drži svoje granice propusnim kako bi moglo doći do promjene, ali i čvrstim kao bi osoba bila autonomna.<br />
Kako bi osoba ostvarila dobar kontakt treba posegnuti prema svojim granicama i istražiti ih. Ukoliko osoba ima vrlo rigidne i čvrste 'ja-granice', te strah od njihove ekspanzije, može doći do pojave prevelike količine uzbuđenja koje osoba potiskuje, što doživljava kao pojavu <b>anksioznosti</b>.<br />
S druge strane, promjena granica može dovesti i do značajne ugode.<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyMjHd7Y1-Ei6ieTi2V4-yvbpANz2F1VCLov2VnW3_H12gYWP2A8itTPriwmj4GIDHN6-Oz-RAj_1nmYdT5t6I-28CRPnqd7r3ek21WA224i3-Xkh1Eock01mezr7KnrUxlNbxD-JN6_l9/s1600/opazanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a>Pomicanje vlastitih granica kod ljudi izaziva strah i to od gubitka vlastitog identiteta, no ono što je potrebno istražiti je identitet koji se razvija. Upravo je eksperiment u Gestalt terapiji jedan od načina da osoba osjeti svoje granice, mjesto uzbuđenja i njihovo širenje.<br />
<br />
U kontekstu Gestalt terapije, koncept anksioznosti stavlja veći naglasak na proces nego na sadržaj anksioznosti. Prema jednoj od definicija <b>anksioznost</b> je uzbuđenje bez podrške.<br />
<br />
Anksioznost se doživljava kao uzbuđenje koje je poremećeno ili je bez podrške. Uzbuđenje treba kognitivnu i fiziološku podršku.<br />
1. <i>Kognitivno</i>, anksioznost je iskustvo raskoraka između sada i prije, između sada i kreativne ekspresije uzbuđenja. Razvija se kognitivno kroz gubitak usmjerenosti u sadašnjost. To uzima formu negativnih predviđanja, pogrešnih interpretacija i iracionalnih vjerovanja.<br />
2. Promatranje anksioznosti iz <i>fiziološke</i> perspektive odnosi se na potrebu organizma za <u>kisikom</u> kao podrškom uzbuđenju.<br />
<br />
Gestalt terapija promatra anksioznost i kao <i>karakterološku</i> osobinu. <b>Anksioznost</b> se razvija kada smo "zarobljeni" između našeg interesa za nečim i našeg straha od toga.
<br />
Što je zapravo anksioznost? Prema definiciji Fritza Perlsa, osnivača Gestalt terapije:<br />
<br />
<div style="text-align: center;">
<b><i>"Anksioznost je uzbuđenje bez disanja."</i></b></div>
<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPM4hvtoQDk4ugh5nkU2kT-s_nT5GQt060T2SNK9QTU9ECP9ZftRxWSY3B1En8bk32tSmsi8M4XvZejl1Hcr_9WJnVTxl-cxcn9rZiiHjeQKaGTo0I0rGDJyM984iyCOT6KjVU4RRQ_uO4/s1600/anksioznost-gestalt.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPM4hvtoQDk4ugh5nkU2kT-s_nT5GQt060T2SNK9QTU9ECP9ZftRxWSY3B1En8bk32tSmsi8M4XvZejl1Hcr_9WJnVTxl-cxcn9rZiiHjeQKaGTo0I0rGDJyM984iyCOT6KjVU4RRQ_uO4/s1600/anksioznost-gestalt.jpg" /></a></div>
Što je disanje pliće i brže - anksioznost je veća. Nešto uzbudljivo se događa i stoga morate DISATI!<br />
<br />
Evo i primjer jednostavne vježbe:<br />
- Zamislite neku situaciju koja vam je uzbudljiva / uznemirujuća.<br />
- Dišite. Dišite. Dišite.<br />
- Razmišljajte o toj situaciji i nastavite disati.<br />
Osjećaj tjeskobe trebao bi se ublažiti.<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2012/02/gestalt-terapija.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Gestalt terapija</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-55265873844597163462012-02-24T03:44:00.003-08:002016-12-05T09:46:31.030-08:00Kako biti psihijatar?<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Malo humora na račun struke... :-)<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEic__3phdw5ukby4EHHjVgEWFgU96CPAci1WX5uw4wrY3oUy0bxbqPflFyXxeqR-v8Fr7Offas2VBXEPDJsMBNBcbqVSuB1q5ef78hmQhjDs8VqlMmcXSSLAUTDZk8pgNBtJQr6L16bUJ1T/s1600/moj-psihijatar.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="218" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEic__3phdw5ukby4EHHjVgEWFgU96CPAci1WX5uw4wrY3oUy0bxbqPflFyXxeqR-v8Fr7Offas2VBXEPDJsMBNBcbqVSuB1q5ef78hmQhjDs8VqlMmcXSSLAUTDZk8pgNBtJQr6L16bUJ1T/s320/moj-psihijatar.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-13300475650802588862012-02-23T12:50:00.005-08:002016-12-05T09:48:00.033-08:00Gestalt terapija<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Gestalt terapija je humanistička grana psihoterapijskih škola, čiji je cilj povećati polje svjesnosti u određenom području doživljavanja, kao i povećati sposobnost pojedinca da osvijesti svoje automatsko reagiranje (navike) u pojedinoj situaciji i time sebi omogući izbor djelovanja u toj situaciji.<br />
<br />
<b>Cilj Gestalt terapije</b><br />
<br />
Jedan od ciljeva, ako ne i najvažniji, Gestalt terapije je - promjena podrške u okolini za podršku u samoj/me sebi. Gestalt terapeut ne pruža klijentu "pomoć" kroz savjete i instrukcije, jer bi na taj način pružio svoje odgovore i svoju svjesnost. A svaka osoba treba potražiti i naći svoje odgovore<br />
jer će jedino tako sam/a određivati svoj put. U Gestalt terapiji nastoji se da klijent/ica u što većoj mjeri sam/a provodi svoju terapiju dok je terapeut promatrač, komenator i vodič terapijskog procesa.<br />
<br />
<br />
<b>Važni pojmovi</b><br />
<br />
1. <u>CILJ GESTALT TERAPIJE</u>:<br />
<br />
Osnovni cilj u Geštalt terapiji je <b>osvješćivanje</b> i s time se pruža mogućnost većeg izbora, dakle povećati polje svjesnosti u određenom području doživljaja kao i povećati sposobnost pojedinca da osvijesti svoje automatsko reagiranje (navike, obrasce) u pojedinoj situaciji i time sebi omogući djelovanje u toj situaciji.<br />
Poznavanje sebe i okoline, prihvaćanje sebe i biti sposoban uspostaviti kontakt s okoklinom.<br />
Klijenti bi trebali postati diskriminativni i <b>biti u mogućnosti izabrati</b> za njih <b>dobro rješenje</b>.<br />
<br />
2. <u>POSTAVKE GEŠTALT TERAPIJE O PRIRODI ČOVJEKA I NJEGOVU RAZVOJU</u><br />
<ul>
<li>Čovjek je rođen kao dobar i potencijalno sretno biće.</li>
<li>Životni uvjeti - okolina i društvo - pretvaraju prirodno dobro u loše kod mnogih ljudi.</li>
<li>Pojedinac može naučiti kako da si vrati svoju dobru prirodu, ali ako je želi zadržati, mora postati zrela i autonomna osoba.</li>
</ul>
3. <u>OSNOVNI POJMOVI GESTALT TERAPIJE</u><br />
<br />
<b>SVJESNOST I KONTAKT</b> - daju podlogu iz koje se spontano izvodi promjena ponašanja i doživljavanja. Nasilan pokušaj promjene smatra se pokušajem da realiziramo neku svoju ili tuđu predodžbu o sebi.<br />
<br />
<b>Svjesnost</b> - doživljaj kontakta s onim što jest sada.<br />
- svjesnost onoga što jest<br />
- svjesnost onoga što biramo<br />
- odgovornost za učinjen izbor<br />
<br />
<b>SVJESNI KONTAKT</b> s drugom osobom dovodi do promjena, ostavlja trag u psihičkom funkcioniranju osobe.<br />
<b>KONTAKT</b> je potreban ako želimo da se dogodi rast i promjena. Promjena je neminovna čim uspostavljamo kontakt s okolinom. Kontakt je iskustvo granice onog što sam ja i onog što nisam ja. <b>Interakcija</b> uz zadržavanje vlastitog identiteta odvojenog od onog što nisam ja.<br />
<br />
4. <u>SADA - najznačajnije vrijeme</u><br />
<br />
Jedan od glavnih doprinosa geštalta je naglašavanje na učenju iskustva onoga što se događa <b>SADA</b><br />
usmjeravanje na PROŠLOST može biti način da se izbjegne suočavanje sa sadašnjim stanjem.<br />
Da se pomogne klijentu suočiti sa sadašnjosti, geštalt terapeut postavlja pitanja ''što'' i ''kako'', ali rijetko postavlja pitanja ''zašto''. Da se osvijeste osjećaji sadašnjeg trenutka geštalt terapeut često pita klijenta kako se sada osjeća ili što se sada događa s njim, o čemu sada razmišlja ili slično.<br />
Želja geštalt terapeuta je da klijent u ovom trenutku dođe u što je moguće bliži i realniji kontakt sa vlastitim iskustvom.<br />
<br />
5. <u>GESTALT JE USPJEŠAN ZA</u>:<br />
<br />
Anksiozne, depresivne, fobičare, perfekcioniste - "presocijalizirane ljude"<br />
Uspješan je i kod psihosomatskih smetnji, interpsihičkih konflikata, problema s autoritetom.<br />
<br />
<u>NIJE PRVI IZBOR ZA</u>:<br />
<br />
Psihotične, borderline, opsesivno-kompulsivne neuroze. Tim poremećajima preporučuje se neki drugi psihoterapijski pristup.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh2pLqi3RZLvZJkggqaHwePeh2oxL_aKoDlCp-82n7z_g0F6Q1JUBtBus0G1Qp2iLdtoYOGmhv34NI8GKv7d-ts8lLD70eVQlICeRidQ82ltwMK2gUmtZzo9vWFgizxDrO6VTJtjWoFvBu3/s1600/anksioznost-gestalt.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh2pLqi3RZLvZJkggqaHwePeh2oxL_aKoDlCp-82n7z_g0F6Q1JUBtBus0G1Qp2iLdtoYOGmhv34NI8GKv7d-ts8lLD70eVQlICeRidQ82ltwMK2gUmtZzo9vWFgizxDrO6VTJtjWoFvBu3/s1600/anksioznost-gestalt.jpg" /></a></div>
<br />
<b><span style="color: #cc0000;">ŽIVOTNA FILOZOFIJA GESTALT TERAPIJE</span></b><br />
<br />
1. <b><i>Živi u sada.</i></b> Brini se o sadašnjosti, a ne o prošlosti ili budućnosti. Ne bježi iz sada, jer prošlost i budućnost, to su samo fantazije i misli.<br />
<br />
2. <b><i>Živi ovdje, u trenutnoj situaciji.</i></b> Koncentriraj se na ono što je ovdje prisutno.<br />
<br />
3. <b><i>Prihvati sebe kakav/a jesi.</i></b><br />
<br />
4. <b><i>Opažaj svoju okolinu i postupaj s njom shodno tome kakva ona jest a ne kakva bi ti želio/ljela da bude.</i></b> Doživljavaj druge i stvarnost kakvi jesu.<br />
<br />
5. <b><i>Budi pošten/a prema sebi.</i></b><br />
<br />
6. <b><i>Izrazi se kroz svoje želje, misli i osjećaje</i></b> i nemoj manipulirati sobom i drugima kroz racionalizacije, očekivanja, procjenjivanja i iskrivljavanja.<br />
<br />
7. <b><i>Doživi u potpunosti čitavu skalu svojih osjećaja, kako ugodnih, tako i neugodnih.</i></b> Upusti se u ono što smatraš nezgodnim i bolnim isto tako spremno kao što se upuštaš u ono što je radosno i ugodno. Drugim riječima, ne ograničavaj svoju svjesnost, dakle, ne izbjegavaj ništa.<br />
<br />
8. <b><i>Ne prihvaćaj zahtjeve izvana koji su u suprotnosti sa tvojim poznavanjem sebe.</i></b> Dakle, nemoj prihvaćati nikakve "moram ovo ili ono" i "ovo treba biti ovako ili onako", osim tvojih vlastitih.<br />
<br />
9. <b><i>Budi spreman/na eksperimentirati, susresti se sa novim situacijama.</i></b> Prestani nepotrebno razmišljati o onome što možeš isprobati – pokušaj i vidi.<br />
<br />
10. <b><i>Budi spreman/a na promjene i razvoj.</i></b> Preuzmi potpunu odgovornost za svo svoje ponašanje, sve osjećaje i sve misli.<br />
<div>
<br /></div>
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-59444116118384207572011-12-30T13:10:00.000-08:002016-12-05T09:48:27.393-08:00Što kaže muškarac svojoj ženi...<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Što kaže muškarac svojoj ženi, kada mu ona s koferom u ruci objasni da ga ostavlja zbog drugog:<br />
<br />
<b>Melankolik</b>: Ubit ću se!<br />
<b>Kolerik</b>: Ubit ću te!<br />
<b>Apatik</b>: Pa dobro...<br />
<b>Pesimist</b>: Znao sam...<br />
<b>Optimist</b>: Uzmi ključ, za svaki slučaj...<br />
<b>Realist</b>: To je moj kofer!!!<br />
<b>Naivac</b>: Kad se vraćaš?<br />
<b>Racionalist</b>: Nemaš argumenata!<br />
<b>Skeptik</b>: Jesi sigurna?<br />
<b>Romantik</b>: Ali ja te volim!<br />
<b>Filozof</b>: Zašto baš danas?<br />
<b>Pravnik</b>: To će te puno koštati!<br />
<b>Bankar</b>: To će me puno koštati!<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/search/label/pozitiva"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Pozitiva</span></a><br />Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-62541629848672862392011-12-11T06:52:00.001-08:002016-12-05T09:48:47.920-08:00Mudre izreke<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
"Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije."<br />
(Norman V. Peale)<br />
<br />
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-YXtE-ZMNv9c/TuTH1wMYJfI/AAAAAAAABLA/0Gy8Zx79-tM/s1600/images.jpeg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://2.bp.blogspot.com/-YXtE-ZMNv9c/TuTH1wMYJfI/AAAAAAAABLA/0Gy8Zx79-tM/s1600/images.jpeg" /></a>"Najveća stvar, koju čovjek u ovom svijetu može napraviti, je izvući najviše iz onoga što mu je dano. Samo je to uspjeh, i ništa drugo."<br />
(Orison Swett Marden)
<br />
<br />
"Sudbina nije stvar slučajnosti, već je stvar izbora; to nije nešto što treba čekati, već nešto što treba postići."<br />
(W. Jennings Bryan)
<br />
<br />
"Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar. Stoga mijenjam sebe."
<br />
(Sri Chinmoy)
<br />
<br />
"Naposljetku, suština saznavanja nije u tome gubimo li igru, već kako gubimo, što s time spoznajemo, čemu nas je poraz naučio i kako nas to mijenja. Gubiti na određeni način znači - dobivati."<br />
(Richard Bach)<br />
<br />
"Tko želi nešto naučiti, nači će način; tko ne želi, naći će izliku."<br />
(Pablo Picasso)
<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-53646064273574509742011-11-23T12:05:00.001-08:002016-11-29T11:18:30.549-08:00Racionalno i iracionalno mišljenje<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Naše emocionalno stanje u velikoj mjeri ovisi o načinu na koji sagledavamo svoj život i stvari koje nam se događaju. <b>Stav</b> koji zauzimamo prema sebi, drugim ljudima i životnim okolnostima utječe na to kako ćemo se osjećati.<br />
Ova ideja potječe od čuvenog stoika, Epictetusa i sažeta je u njegovoj poznatoj rečenici "<b>Ljude ne uznemiravaju stvari po sebi, već način na koji ih promatraju.</b>" Shakespeare je stoljećima kasnije ovu misao parafrazirao u "Hamletu": "<b>Ne postoji ništa ni dobro ni zlo, već ga naše mišljenje takvim čini.</b>" Dakle, ukoliko je naše mišljenje ta karika između događaja i osjećanja, to znači da kroz učenje ispravnog načina sagledavanja stvari možemo utjecati na vlastitu emocionalnu dobrobit.<br />
<blockquote class="tr_bq">
Način na koji razmišljamo utječe na ono što osjećamo. Događaji sami za sebe ne uzrokuju stres. <b>Naša interpretacija događaja određuje stupanj stresa</b>. Iracionalna uvjerenja te rigidni, "apsolutni" načini mišljenja mogu povećati razinu stresa. Sposobnost uviđanja kompromisa, traženja različitih načina rješavanja problema i usmjerenost racionalnom sagledavanju situacija smanjuju razinu stresa.</blockquote>
Ukoliko svojim vlastitim (<b> iracionalnim</b>) razmišljanjem sebe dovodite u <b>patnju, utučenost, bijes</b> i druge <b>nezdrave emocije</b>, važno je pažljivo sagledati što je to u našem mišljenju iracionalno i uložiti napore da ga pretočimo u racionalno, koje će nas onda voditi ka zdravim emocijama. Ono što je ohrabrujuće jest činjenica da, ako nezdrave emocije proizlaze iz našeg mišljenja, <b>MI</b> možemo odabrati kako ćemo razmišljati i kako ćemo se u skladu s tim osjećati. Ukratko, mi sami smo glavni akteri u stvaranju vlastitih emocija.
Uviđanje vlastitog iracionalnog načina rezoniranja i nastojanje da zauzmemo racionalni stav omogućava nam da se bolje osjećamo u vezi sebe samih, u vezi drugih, kao i uvjeta u kojima živimo (čak i kada oni nisu savršeni).<br />
<br />
Destruktivne emocije kao što su intezivni <b>bijes, depresija, krivica</b> ili <b>anksioznost</b> proizlaze iz (svjesnih ili nesvjesnih) ideja koje su predrasudne, djetinjaste i besmislene i koje vode ponašanju kojim najčešće sabotiramo svoje vlastite ciljeve. <b>Iracionalno mišljenje</b> karakteriziraju pretjerane generalizacije koje je nemoguće provjeriti i/ili dokazati. Što to zapravo znači? Ako bismo pokušali rečenice koje govorimo sebi (a koje nas često koštaju nezdravih emocija), logički provjeriti, uvidjeli bismo da one nemaju potporu u realnosti i da su , štoviše, besmislene i da ih je nemoguće dokazati! <br />
<br />
Ako, na primjer kažete sebi "Nisam uspio dobiti posao koji sam želio/željelala i mislim da je to nepovoljno i žalosno", iznosite činjenicu koja se može potvrditi ili opovrgnuti. Vi možete utvrditi da li ste zaista doživjeli neuspjeh i koje su njegove eventualne posljedice (u odnosu na vaše ciljeve). Ovdje imamo primjer <b>racionalnog razmišljanja</b>. Željeli ste posao, niste ga dobili i ustvrdili ste da je to zaista jedna neugodna situacija koja je suprotna vašim ciljevima.
<br />
<br />
Ako, međutim, kažete sebi "Budući da nisam uspio/uspjela dobiti posao, smatram da je to grozno i užasno i da sam obični gubitnik/gubitnica", iznosite činjenicu koja se ne može ni potvrditi ni opovrgnuti. <b>'Grozota' je izraz koji je nemoguće definirati.</b> Što znači kada je nešto grozno? To ne znači da je nešto vrlo nepovoljno već da je više od sto posto nepovoljno. Tako nešto međutim ne postoji! Vi sebe uvjeravate da je nešto grozno onda kada je samo nepovoljno i čvrstim uvjeravanjem da je to grozno dovodite sebe u stanje depresije. Jer, ako biste se držali uvjerenja koje je racionalno i provjerljivo, da je to što niste dobili željeni posao nepovoljno i neugodno (kao što stvarno i jest), nikada ne biste bili depresivni već samo <b>frustrirani, razočarani, tužni</b> što je svakako zdravije po vas nego da ste depresivni.
<br />
<br />
<b>I kako je na osnovu jednog neuspjeha moguće logički zaključiti da ste običan gubitnik/ca?</b> Nikako! To što ste odbijeni ne govori ništa o vašoj osobi u cjelini. Jedino što se na osnovu odbijanja (opet logično) može zaključiti jest da ne ispunjavate kriterije poslodavca. <br />
<br />
Još jedan primjer iracionalnog razmišljanja u kojem je vrlo uočljivo ono što podrazumijevamo pod pretjeranim generalizacijama jest i tvrdnja <b>"Svi muškarci su pokvarenjaci"</b>. Ovakav način razmišljanja svojstven je mnogim djevojkama koje su u svom ljubavnom životu bile povrijeđene i koje su s lakoćom napravile jednu od elementarnih i besmislenih grešaka logičkog razmišljanja - apsurdno prekomjerno generaliziranje. Budući da s jednim partnerom nisu imale sreće i budući da ih je on iznevjerio, prevario… sve potencijalne partnere svrstale su u kategoriju jednako nepoželjnih osoba. Ovakvo razmišljanje vodi samosabotirajućem ponašanju, izbjegavanju svih muškaraca i odustajanje od šanse da se uživa u ostvarenom partnerskom odnosu. <br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyMjHd7Y1-Ei6ieTi2V4-yvbpANz2F1VCLov2VnW3_H12gYWP2A8itTPriwmj4GIDHN6-Oz-RAj_1nmYdT5t6I-28CRPnqd7r3ek21WA224i3-Xkh1Eock01mezr7KnrUxlNbxD-JN6_l9/s1600/opazanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><b>Iracionalna uvjerenja</b> u sebi uvijek sadrže <b>zahtjev</b> da Vi, druge osobe ili životni uvjeti budu po receptu koji ste vi zamislili. Zahtjevom da nešto mora biti upravo onako kako ste vi to zacrtali, iako u realnosti to nije tako, vi zapravo zahtijevate nemoguće. <b>Jer SVE što mora postojati, očigledno i postoji!</b> Umjesto da nastavite zahtijevati nemoguće, mnogo će vam se više isplatiti da odustanete od ovih krutih zahtjeva i kažete sebi "volio/voljela bih da stvari budu onako kako ja želim, ali ne moraju, i to nije užasno već samo nepovoljno". Isto vrijedi i za zaključke koje donosite ukoliko vaši zahtjevi nisu ispunjeni. Često sebi kažete: 'ovo je grozno, užasno, ne mogu podnijeti…' Uvjeravamo Vas da možete podnijeti i, ako logički promislite, razumjet ćete da je to tako. <b>Čim podnosite, znači da možete podnijeti, teško ili lako podnosite - ali činjenica je da podnosite!</b><br />
<br />
Kao što smo već naveli, izrazi kao što su 'grozno' i 'užasno' nemaju svoju osnovu u realnosti. Oni kao da imaju neko magično, dodatno značenje da je nešto više nego nesretno. Ružne stvari koje vam se u životu događaju mogu biti jako, naročito nesretne ali nikada i grozne ili užasne. Koliko god sebe uvjeravali da je nešto grozno, tako nešto u realnosti zapravo ne postoji. Za vas je svakako korisnije i zdravije izbjegavati ovakve apstraktne izraze, kojima sebe uznemiravate a koje je nemoguće povezati s realnošću.<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyMjHd7Y1-Ei6ieTi2V4-yvbpANz2F1VCLov2VnW3_H12gYWP2A8itTPriwmj4GIDHN6-Oz-RAj_1nmYdT5t6I-28CRPnqd7r3ek21WA224i3-Xkh1Eock01mezr7KnrUxlNbxD-JN6_l9/s1600/opazanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"></a>Možda vam unošenje termina 'nesretno', 'nepovoljno' ili 'nezgodno' u rječnik a eliminacija izraza 'užasno', 'strašno' djeluju kao jezična smicalica. Ipak, ovo je mnogo više od jezične smicalice!<br />
Ako, na primjer, uvjerite sebe da je hlađenje vašeg partnera prema vama izuzetno nesretna okolnost, ovo uvjerenje implicira da biste bili vrlo sretni kad biste ga uspjeli ponovno okrenuti k sebi, kao i da biste bili jednako sretni da ostvarite vezu s nekim drugim. Ocijenivši ovaj događaj kao nesretan, motivirani ste da učinite nešto u vezi s njim (da ponovo osvojite partnerovu ljubav, nađete nekog drugog ili uživate u svojoj slobodi).<br />
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-8TB7lqZZjHY/Ts1a0FR1WgI/AAAAAAAABK0/PCVu98L05jo/s1600/images.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgMpT1166ET_1ZRkOeY8szyW-KLcBm7Fs4KpOUunweMobpmtdVNVqgnZCdVpKv-AoxlBQbQIPfZBYWpLLVAMBtyoJNNy16bkf8UdYk_iSZ6Bs6EhnztlI0Avz7bZQTyyXUOfjuotR82ZVji/s1600/racionalno-iracionalno-misljenje.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgMpT1166ET_1ZRkOeY8szyW-KLcBm7Fs4KpOUunweMobpmtdVNVqgnZCdVpKv-AoxlBQbQIPfZBYWpLLVAMBtyoJNNy16bkf8UdYk_iSZ6Bs6EhnztlI0Avz7bZQTyyXUOfjuotR82ZVji/s1600/racionalno-iracionalno-misljenje.jpg" /></a>Ako, međutim, hlađenje vašeg partnera ocijenite kao užasno, najvjerojatnije nećete uraditi ništa ili jako malo u vezi s tim. Vjerojatno ćete beskrajno mozgati o užasu same situacije, optuživati sebe što se tako nešto dogodilo, zahtijevati da vam se nekom magijom ili višom silom partner vrati, iracionalno tvrditi da više nikada nećete naći drugu osobu koju ćete voljeti, za sve kriviti sebe i uvjeravati sebe da ste gubitnik/gubitnica koji i ne zaslužuje ljubav.<br />
<br />
Kao što vidite, razmišljanje da je hlađenje vašeg partnera ili bilo koja druga okolnost u vašem životu užasna (iako je ona realno samo nesretna), samo vam odmaže. Vaše gledanje na bilo koji događaj u vašem životu kao na <b>užasan, strašan</b> ili <b>grozan</b> stvara <u>iluziju</u> da njime ne možete upravljati i da ste preslabi da bi se nosili s užasom date situacije. Koliko god vam neki događaj djelovao nesretno ili nepovoljno, najvjerojatnije <u>imate sposobnost da ga promijenite ili da se nosite s njim</u>. Ako ga, međutim, smatrate istinski užasnim, odričete se svake kontrole koju biste mogli imati nad njim i prepuštate se njegovom zamišljenom užasu.<br />
<br />
Ako ste iskreni prema sebi, uvidjet ćete da, kad god neki loš događaj smatrate užasnim, vi u stvari mislite da on ne smije i ne treba postojati. Ne samo da postojanje tog događaja smatrate nepoželjnim, već mislite da vam ga život <b>nije smio</b> nametnuti. Ne mislite da <b>bi bilo bolje</b> da ovaj događaj ne postoji zato što je neugodan već smatrate da on apsolutno <b>ne smije</b> postojati. Razmišljanje u terminima <i>mora</i> i <i>ne smije</i> je nerealno i nelogično, oduzima vam mnogo energije i stoji vas mnogo patnje, bijesa, potištenosti…<br />
<br />
Zbog toga vam savjetujemo da se okanite zahtjeva <b>treba, mora, ne smije</b> i silnog <b>užasavanja i zgražanja</b> nad stvarima za koje ste sami sebe uvjerili da se ne smiju događati. Život se sastoji od lijepih i manje lijepih stvari. One koje vam se ne sviđaju, nastojte promijeniti. To će vam zasigurno lakše poći za rukom ukoliko mislite <b>racionalno</b> tj. ako prihvatite činjenicu da se ružne stvari događaju unatoč tome što se to vama ne sviđa. U onoj mjeri u kojoj razmišljate racionalno, imat ćete i <b>MOĆ</b> da mijenjate stvari koje se suprotstavljaju vašim ciljevima ili, ukoliko uvidite da ih ne možete promijeniti, onda ćete ih prihvatiti bez silnog kukanja i užasavanja nad njima. <br />
<br />
<span style="font-size: xx-small;"><i>Preuzeto i prilagođeno s: psiholoskikutak.com (Mia Popić, REBT savjetnica; Literatura: Vodič u razuman život, Albert Ellis)</i></span>
<br />
<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;">UOBIČAJENA IRACIONALNA VJEROVANJA</span></b><br />
<br />
<b>Opsesije</b>: Uvjerenja koja nas tjeraju da se uvijek ponašamo na određeni način. Iako se često smatraju korisnima, mogu nas umoriti, iscrpiti i frustrirati.<br />
<div>
<div>
<ul>
<li>perfekcionizam: "Budi savršen u svemu što radiš."</li>
<li>opsjednutost vremenskim rokovima: "Požuri, nemaš puno vremena. To je trebalo biti gotovo još jučer."</li>
<li>biti macho: "Budi jak i drž' se čvrsto. Nikad ne pokazuj slabosti."</li>
<li>pretjerana požrtvovnost: "Ugodi drugima pod svaku cijenu ili te neće voljeti."</li>
<li>iscrpljivanje: "Ti možeš sve. Radi koliko god možeš, sve dok ne pukneš."</li>
</ul>
</div>
</div>
<div>
<b>Kočnice</b>: Sprječavaju na da nešto poduzmemo, koče nas i ne dozvoljavaju nam da se promijenimo. Dobar su izgovor da ništa ne radimo.</div>
<div>
<div>
<ul>
<li>katastrofiranje: "U ovoj se situaciji ničemu ne mogu nadati. Ništa se ne može promijeniti."</li>
<li>negativno razmišljanje: "Vidim samo žalost i bijedu, tugu i jad."</li>
<li>proizvoljno zaključivanje: "Prijateljica mi nije pisala već tri tjedna. Sigurno me više ne voli."</li>
<li>rigidnost: "Nema razloga za promjenom mog načina mišljenja i osjećanja."</li>
<li>život u prošlosti: "Postupanje na dobe stare načine je uvijek najbolje. "</li>
<li>izbjegavanje: "Ja tu ne mogu ništa dok se drugi ne promjene "</li>
<li>odustajanje: "Sve sam probao, ali ništa nije upalilo. "</li>
<li>otezanje: "Imam mnogo vremena za rješavanje ovoga problema."</li>
</ul>
</div>
</div>
<div>
<div>
<b>Distorzije</b>: Potiču nas na stvaranje krivih utisaka o nama samima, drugim ljudima i događajima. Unose zbrku u naš život i sprečavaju da shvatimo što nam se stvarno događa.</div>
</div>
<div>
<ul>
<li>generalizacije: "Nisam to dobro napravio sada i nikad ni neću biti u stanju to napraviti."</li>
<li>prebacivanje odgovornosti: "Drugi su krivi za to što se dogodilo."</li>
<li>konzervativnost: "Ne trebam nove informacije. Znam sve što trebam znati. "</li>
<li>poricanje: "To zbilja nije problem."</li>
<li>stereotipi: "Takvi su ti ljudi svi isti. Njima ne možeš vjerovati."</li>
<li>crno-bijelo razmišljanje: "Ili ću stvarno uspjeti, ili ću potpuno propasti."</li>
<li>pretjerivanje: "To je najgora stvar koja mi se ikad dogodila."</li>
<li>nelogičko razmišljanje: "Prijatelj me uvijek moraju podržati bez obzira što ja napravim, inače nisu stvarni prijatelji."</li>
<li>pripisivanje svojih problema 'lošoj karmi': "Uvijek nekako ispadne da mi se događaju loše stvari bez obzira što napravim."</li>
</ul>
</div>
<table border="1" bordercolor="#EBEBE5" bordercolordark="#EBEBE5" bordercolorlight="#EDECE5" cellspacing="0">
<tbody>
<tr>
<td><b>KRITERIJI</b></td>
<td align="center"><b>RACIONALNO MIŠLJENJE</b></td>
<td align="center"><b>IRACIONALNO MIŠLJENJE</b></td>
</tr>
<tr>
<td><i><b>činjenice</b></i></td>
<td align="center">odgovara činjenicama, tj. onome što se objektivno dogodilo</td>
<td align="center">zasniva se na iskrivljenim tumačenjima činjenica</td>
</tr>
<tr>
<td><i><b>emocije</b></i></td>
<td align="center">dovodi do pozitivnih emocija</td>
<td align="center">dovodi do negativnih emocija</td>
</tr>
<tr>
<td><i><b>ciljevi</b></i></td>
<td align="center">omogućuje, olakšava postizanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva</td>
<td align="center">interferira s našom sposobnošću postizanja ciljeva, blokira nas</td>
</tr>
<tr>
<td><i><b>interakcije</b></i></td>
<td align="center">pomaže u održavanju ili poboljšavanju sposobnosti interakcije s drugima</td>
<td align="center">interferira s uspješnom interakcijom s drugima</td></tr>
<tr><td><i><b>zaštita</b></i></td><td align="center">omogućuje nam da se zaštitimo od svih prijetnji našoj tjelesnoj ili emocionalnoj, materijalnoj i sl. dobrobiti</td>
<td align="center">omogućuje samo privremenu i preograničenu zaštitu od stvari koje nas ugrožavaju</td>
</tr>
<tr><td><i><b>planovi</b></i></td><td align="center">olakšava nam poduzimanje akcija, određivanje planova koji će nam pomoći u rješavanju nekog problema</td>
<td align="center">onemogućuje nam poduzimanje akcija i planiranje i ostvarivanje planova</td></tr>
</tbody></table>
<span style="font-size: xx-small;"><i>Izvor: Grasha, A. F. (1998.). Practical Applications of Pschychology, Harper Collins College Publishers.</i></span>
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyMjHd7Y1-Ei6ieTi2V4-yvbpANz2F1VCLov2VnW3_H12gYWP2A8itTPriwmj4GIDHN6-Oz-RAj_1nmYdT5t6I-28CRPnqd7r3ek21WA224i3-Xkh1Eock01mezr7KnrUxlNbxD-JN6_l9/s1600/opazanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/percepcija.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Percepcija</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-61801114380914591342011-11-22T06:38:00.001-08:002016-12-05T09:50:55.881-08:00Neurastenija<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
<b>Neurastenia</b> (neurasthenia) je oblik (psiho)neuroze, odnosno duševnog poremećaja lakšeg stupnja kod kojeg je cjelokupna tjelesna i duševna sposobnost umanjena, a da ne postoje nikakve bolesne promjene u tijelu. Također ga nazivamo <b>kronični sindrom umora</b>.<br />
Osoba se tuži na povećan umor nakon duševnog ili i nakon manjeg tjelesnog napora,<br />
udružen sa smanjenim učinkom na poslu ili kod kuće, te<br />
poteškoće koncentracije, razdražljivost, napetost, tjelesnu slabost, iscrpljenost, nemogućnost opuštanja.<br />
Osjećaju i vrtoglavicu, tenzijsku glavobolju, opću nestabilnost, te često hipersomniju.<br />
<div>
<br /></div>
Neurasteniji su svojstveni znaci (<b>simptomi</b>): težina u glavi, razni bolovi u glavi, vrtoglavica, svrbež, drhtanje, trnci u udovima, znojenje, osjećaj težine i slabosti u tijelu, srčane smetnje, pomanjkanje apetita, smetnje u mokrenju, zatvor stolice.<br />
<br />
Najučestaliji duševni <b>znaci bolesti</b> su:<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjra2tXZDNPV9qvslulcbLu611-BrlbeRjzHHkJQ9oIUyMMdiyAw_mxxwOSGOa2Nr60lkXKoXKNt_top24IWSkHziz68waATS8Ne7F_ehzoGjHg8BWGbP1Sd0f9Sp6B_H1h-t01vgUH3hMa/s1600/neurastenija.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="134" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjra2tXZDNPV9qvslulcbLu611-BrlbeRjzHHkJQ9oIUyMMdiyAw_mxxwOSGOa2Nr60lkXKoXKNt_top24IWSkHziz68waATS8Ne7F_ehzoGjHg8BWGbP1Sd0f9Sp6B_H1h-t01vgUH3hMa/s200/neurastenija.jpg" width="200" /></a>umor na radu, posebno umnom, osjećaj radne nesposobnosti, smanjena koncentracija i pamćenje, preosjetljivost, razdražljivost, mrzovoljnost, bezvoljnost i smetnje u snu.<br />
<br />
Razvoju te bolesti pogoduju neprekidna duševna uzbuđenja koja nastaju u raznirn sukobima - u braku, na radnom mjestu, zbog prevelikih osobnih ambicija i sl. Bolesnici koji pate od te bolesti neprekidno su u strahu da će ih netko zapostaviti i prestići.<br />
<br />
U <a href="http://mkb-dijagnoza.blogspot.com/2009/03/f48-drugi-neurotski-poremecaji.html" target="_blank">MKB-10 klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema</a> neurasteniji je dodijeljena šifra <b>F48.0</b>.<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatika.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatika</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatika-i-stres.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatika i stres</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-8772283293993785262011-11-22T06:30:00.001-08:002016-12-05T09:54:59.091-08:00Tjelesni poremećaji na koje znatno utječu psihološki faktori<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Gastrointestinalni (nausea (mučnina), indigestija, diarrhea (proljev), konstipacija, abdominalna bol)<br />
<ul>
<li>peptički ulcer (peptički ulkus), </li>
<li>ulcerativni kolitis (ulcerozni kolitis), </li>
<li>sindrom iritabilnog crijeva </li>
</ul>
Kardiovaskularni<br />
<ul><a href="http://3.bp.blogspot.com/-lzaElm4g1qE/Tsux1lwZu4I/AAAAAAAABKQ/_9LYObPn2Vw/s1600/images.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"></a><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEixllKmCFnKDIiQONvWuqFWPzquCuqXsuvJp1w-H5fPAmD72GOqdY2lC8jJCSGQhm5ytS90btvbDG7PbVGHqbBU_9Hl3k1Y6g7qO-rDDisG3bNUpAHkIWqT39hNqGEHKvLcnZzDqSeO3kiU/s1600/psihosomatika.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="140" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEixllKmCFnKDIiQONvWuqFWPzquCuqXsuvJp1w-H5fPAmD72GOqdY2lC8jJCSGQhm5ytS90btvbDG7PbVGHqbBU_9Hl3k1Y6g7qO-rDDisG3bNUpAHkIWqT39hNqGEHKvLcnZzDqSeO3kiU/s200/psihosomatika.jpg" width="200" /></a>
<li>koronarna bolesti srca, </li>
<li>esencijalna hipertenzija, </li>
<li>aritmije</li>
</ul>
Respiratorni<br />
<ul>
<li>sindrom hiperventilacije </li>
<li>bronhalna astma </li>
</ul>
Neurološki<br />
<ul>
<li>migrenozna glavobolja </li>
</ul>
Imunološki<br />
<ul>
<li>autoimune bolesti – sistemski lupus eritematosus, reumatoidni artritis, perniciozna anemija</li>
<li>alergijski poremećaji </li>
<li>karcinom – stres, osjećaj beznadnosti i depresivnost </li>
</ul>
<br />
<div>
<div>
<b>Ulkusna bolest </b></div>
<div>
- Gastrični, duodenalni i akutni posttraumatski stresni ulcer imaju različitu etiologiju</div>
<div>
- Mirsky: faktori za razvoj ulkusne bolesti: visoki stres, konstitucija, visoka pepsinogena sekrecija, psihološki konflikt (zavisnost)</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
<b>Ulcerativni kolitis</b></div>
<div>
- Velika učestalost obiteljskog nasljeđa i genetska sklonost</div>
<div>
- Egzacerbacija ovisi o psihološkom stresu, a remisija o suportu (neriješeno žalovanje npr. godišnjice smrti)</div>
<div>
- Pridružene osobine: Nezrelost, neodlučnost, povučenost, strah od ili stvarni gubitak značajnih osoba, savjesnost</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
<b>Mukozni kolitis</b> (iritabilni ili spastični kolon, psihogena diareja) </div>
<div>
- Okolinski stres</div>
<div>
- Anksioznost i depresivnost</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
<b>Koronarna bolest</b></div>
<div>
- Genetika, dijetalni režim, pušenje, visoki krvni tlak, debljina, smanjenje tjelesne aktivnosti</div>
<div>
- Tip A uzorak: Kompetitivnost, ambicija, želja za uspjehom, nedostatak strpljenja, osjećaj da vrijeme curi, žurba, neprijateljski stav, grubi nagli govor i geste</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
<b>Arterijska hipertenzija</b></div>
<div>
- Konflikt pasivno-ovisnih i agresivnih tendencija</div>
<div>
- Potiskivanje neprijateljstva </div>
<div>
- Način reakcije na stres</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
<b>Aritmije</b> </div>
<div>
- Bezrazložni strah</div>
<div>
- Anksioznost </div>
<div>
- Okolinski stres </div>
<div>
- Simpatikus, </div>
<div>
- Sinus tahikardija, </div>
<div>
- Paroksizmalna atrijalna tahikardija, </div>
<div>
- Ventrikularna ektopična izbijanja</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<b><span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;">Respiratorni poremećaji</span></b><br />
(uzdasi, zijevanje, izdasi - izrazi dosade, iznenađenja, težine…) <i>(sigh, yawn, gasp)</i> </div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
<b>Bronhalna astma</b></div>
<div>
- Genetička osjetljivost potaknuta alergijama i infekcijama </div>
<div>
- Stres</div>
<div>
- Ambivalentni odnosi djeteta i hiperprotektivne majke</div>
<div>
- "plač za majkom"</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
<b>Hiperventilacija</b> </div>
<div>
- Anksioznost do panične atake</div>
<div>
- Povećava se dubina i frekvencija udaha</div>
<div>
- Respiratorna alkaloza, parestezije, karpopedalni spazam</div>
</div>
<div>
<br /></div>
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatika.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatika</span></a><br />Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-77300214576375741112011-11-22T04:36:00.001-08:002016-11-29T10:21:20.424-08:00Psihosomatika i stres<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Psihosomatski su oni poremećaji čiji su simptomi uzrokovani mentalnim procesima.<br />
<ul>
<li>Ako medicinska egzaminacija ne može naći organski ili fizički uzrok, ako poremećaj nastane kao rezultat emocionalnih uvjeta (ljutnje, anksioznosti, depresije, krivnje)</li>
<li>Interakciju izmežu psiholoških faktora i imunog sustava proučava psiho-neuro-imunologija. </li>
<li>Psihosomatski simptomi pokazuju kako ljudsko tijelo može kreirati fizičke simptome kao kompenzaciju za deficijenciju odnosa (na primjer, hipnozom inducirana alergijska reakcija indicira da je imuni odgovor osobe dramatično promijenjen tijekom intenzivnog odnosa tijela i psihe) </li>
<li>Često su psihosomatski poremećaji uzrokovani vanjskim faktorima ili ulogama. </li>
<li>Ozbiljan <b>stres</b> uzrokovan na radnom mjestu, u vezama i obitelji je poznat kao uzrok bolova u abdomenu, glavobolja, inkontinencije, gubitka kose, ...</li>
</ul>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPomZYtdKpbuYlfBl2C7ZwgmCZHFlnHb1z1bUlAy90qcqpFwZZowy_YEOraZ5ZREsBRXfJ_D7pOCTEKC19QDBxigijexAB_Ad0spB8xWKiP-D6ze6DNSg8vFwlr07Qmhkxn-UW-guumYDl/s1600/psihosomatika.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPomZYtdKpbuYlfBl2C7ZwgmCZHFlnHb1z1bUlAy90qcqpFwZZowy_YEOraZ5ZREsBRXfJ_D7pOCTEKC19QDBxigijexAB_Ad0spB8xWKiP-D6ze6DNSg8vFwlr07Qmhkxn-UW-guumYDl/s1600/psihosomatika.jpg" /></a><br />
Psihosomatika je disciplina koja se bavi utjecajem stresa na organizam.<br />
<ul>
<li><b>Psihosomatske <u>bolesti</u></b> su bolesti izazvane stresom, uz trajna oštećenja tjelesnih sustava i organa,</li>
<li><b>Psihosomatski <u>poremećaji</u></b> su funkcionalni poremećaji izazvani stresom, ali bez trajnih oštećenja tjelesnih sustava i organa. </li>
</ul>
Mogu zahvatiti različite organske sustave.<br />
Pored stresa, značajnu ulogu imaju nasljedni i čimbenici okoliša, koji čine određeni organski sustav osjetljivijim na djelovanje stresa.<br />
Izbor primjerenih strategija suočavanja sa stresom značajno produžuje život oboljelih i skraćuje razdoblje oporavka.<br />
Po zdravlje je najgore izbjegavanje <b>suočavanja</b>, što dugoročno povećava doživljaj stresa<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyMjHd7Y1-Ei6ieTi2V4-yvbpANz2F1VCLov2VnW3_H12gYWP2A8itTPriwmj4GIDHN6-Oz-RAj_1nmYdT5t6I-28CRPnqd7r3ek21WA224i3-Xkh1Eock01mezr7KnrUxlNbxD-JN6_l9/s1600/opazanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"></a>Pojedinci se razlikuju u strategijama suočavanja sa stresom:<br />
<ul>
<li><b>primarnom kognitivnom procjenom</b> osoba procjenjuje <u>značaj</u> događaja za svoju dobrobit, a </li>
<li><b>sekundarnom</b> procjenjuje <u>mogućnost kontrole</u> nad stresnom situacijom. </li>
</ul>
Američki psiholog Lazarus, tvorac <i>kognitivne teorije stresa</i>, razlikuje dvije osnovne skupine strategija suočavanja sa stresom, koje proizlaze iz <i>sekundarne</i> kognitivne procjene:<br />
<ul>
<li>Kada osoba procijeni da može uspješno kontrolirati situaciju, koristi aktivne, problemu usmjerene strategije; </li>
<li>u protivnom se okreće <b>emocijama usmjerenim strategijama suočavanja</b>, koje služe smanjenju stresnog doživljaja. </li>
</ul>
Emocionalni stres utječe na tijek bilo koje kronične bolesti, ali je pogrešno zaključiti da jedino stres uvjetuje nastanak ili pogoršanje. <br />
<div>
<div>
Naročito je to teško dokazati u slučajevima tzv. psihosomatskih bolesti i poremećaja, koji se određuju tj. definiraju kao:</div>
<div>
- <b>bolesti</b> (ako dovode do trajnih oštećenja tjelesnih sustava ili organa), ili </div>
<div>
- <b>poremećaji</b> (ako ne dovode do trajnih oštećenja, već privremene disfunkcije) izazvani stresom. </div>
</div>
<div>
<div>
<br /></div>
<div>
Usprkos značajnom napretku u istraživanju psihosomatskih bolesti, znanstvenici još uvijek ne znaju što ih uzrokuje. </div>
<div>
Istraživanja pokazuju kako se radi o složenom međudjelovanju niza čimbenika: naslijeđenih gena, imunološkog sustava, mikroorganizama i okolišnih čimbenika, koji uz stres čine određeni organski sustav osjetljivijim na njegovo negativno djelovanje. </div>
<div>
Dokazana je važnost <b>trajanja stresnih situacija</b> tj. da dugotrajni stres (ne i kratkotrajni) nosi veći rizik za ponovno javljanje simptoma već ranije prisutnih psihosomatskih bolesti. </div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<b><span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;">Što je normalni odgovor na stres?</span></b></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
Stanje tzv. negativnog stresa općenito izaziva uglavnom negativne osjećaje (strah, ljutnju, tugu, bijes i sl.) koji utječu na tjelesne funkcije. </div>
<div>
Bez obzira radi li se o tjelesnoj ili psihičkoj ugroženosti ili povredi, tj. traumi, verbalnom ili socijalnom izazovu, izabiremo jednu od dvije osnovne strategije: borbu ili bijeg. </div>
<div>
U stanju <b>borbe ili bijega</b> ("fight-or-flight"), ubrzavaju se disanje i rad srca, šire se zjenice, pojačava se znojenje, raste krvni tlak, to je reakcija koja omogućava organizmu djelotvornije suočavanje s izazovom. </div>
<div>
Prestankom opasnosti, parasimpatička aktivnost vraća tijelo u stanje ravnoteže, smanjujući krvni tlak, usporavajući rad srca i disanje te pojačavajući rad želuca i crijeva.</div>
<div>
Takva je reakcija u redu ako ne izazove iscrpljenje organizma, no opasna ako je neadekvatnog intenziteta u odnosu na doživljenu traumu.</div>
<br />
<div>
<b>Po zdravlje je najgore izbjegavanje suočavanja</b>, što dugoročno povećava doživljaj stresa i utječe na razvoj bolesti. Tada se lako pridruži i izostanak socijalne podrške, adekvatnog medicinsko-psihološkog pristupa i utjecaj prethodnih traumatskih iskustava. </div>
<div>
Često ne možemo izbjeći stresne situacije, prisiljeni smo suočiti se s njima i pokušati ih nadvladati. </div>
<div>
Pojedinci se razlikuju u strategijama suočavanja sa stresom. Kada osoba procijeni da može uspješno kontrolirati situaciju, koristi aktivne, problemu usmjerene strategije; u protivnom se okreće strategijama koje su emocionalno usmjerene i koje nisu tako uspješne u smanjenju stresnog doživljaja. </div>
</div>
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<div style="text-align: left;">
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatske-bolesti-i-poremecaji.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatske bolesti i poremećaji</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatika.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatika</span></a></div>
Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-16526016142495917792011-11-22T04:24:00.001-08:002016-12-05T09:58:56.693-08:00Pseudo trudnoća (lažna, umišljena trudnoća)<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
<b>Pseudotrudnoća</b> je rijedak psihijatrijski sindrom, koji susrećemo još i pod nazivima lažna trudnoća, umišljena trudnoća, histerična trudnoća ili fantomska trudnoća.<br />
<br />
Termin "<i>pseudocyesis</i>" uveo je John Mason Good još 1823. godine na osnovi grčkih riječi <i>pseudes</i> = lažno; i <i>kyesis</i> = trudnoća, a podrazumijeva stanje u kojem je žena koja nije trudna čvrsto uvjerena u postojanje trudnoće. <br />
Ova je pojava sporadično zabilježena i opisana na različitim zemljopisnim lokacijama, u različitim vremenima i kulturama, svim rasama, nacijama i slojevima društva.<br />
U posljednja dva stoljeća zabilježeno je oko 600 slučajeva pseudotrudnoće.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgJIt8_8uCy0qUuqm_BGKzsJV_HUaX7r2nAnmWjTzZ1i6Atk9DH1uzphIOoWQvsqUeZebDvNG_7gafw_0AsWMJdXMdK9opZVt8QXKshp_nvyHhlf_pgo67IrWwCfAa4LBQ8INo5F1k2-2D/s1600/umisljena-trudnoca.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgJIt8_8uCy0qUuqm_BGKzsJV_HUaX7r2nAnmWjTzZ1i6Atk9DH1uzphIOoWQvsqUeZebDvNG_7gafw_0AsWMJdXMdK9opZVt8QXKshp_nvyHhlf_pgo67IrWwCfAa4LBQ8INo5F1k2-2D/s320/umisljena-trudnoca.jpg" width="320" /></a>U literaturi pronalazimo opisano svega nekoliko slučajeva pseudotrudnoće u muškaraca. <br />
U oboljele osobe pojavljuju se gotovo svi <b>simptomi i znaci trudnoće</b>: poput nepravilnosti menstruacije, amenoreje, rasta opsega trbuha, areolarne hiperpigmentacije, promjene dojki i pojave laktacije. Javljaju se još i tzv. medijalna linea nigra, invertirani umbilikus, porast apetita, tjelesne težine, tipičan lordotični stav u hodu, jutarnje mučnine i povraćanje, osjećanje tonova čedinjeg srca, pokreta ploda, sve do lažnog poroda praćenog kontrakcijama muskulature. <br />
U nekim slučajevima, kada bolesnica sazna da nije trudna, može doći do ozbiljnih <b>psihičkih komplikacija</b>. <br />
<br />
Ne postoji jedinstveni proces nastanka pseudotrudnoće kod svih pacijenata. Neki autori smatraju je <b>psihosomatskim poremećajem</b>, drugi naglašavaju važnost afektivnih poremećaja i depresije u etiologiji, dok treći tvrde kako je to varijanta Münchausenova sindroma ili monosimptomatska hipohondrijaza.<br />
DSM IV-TR svrstava je u konverzivne poremećaje, unutar kategorije "Somatoformni" pod šifrom 300.82, a ICD X (MKB-10) u <b>podskupinu neodređenog somatizacijskog poremećaja</b>, označenog šifrom <b>F45.9</b>.<br />
<br />
U genezi pseudotrudnoće važnu ulogu ima i <b>želja supružnika za trudnoćom</b> i rađanjem djeteta koja je uvjetovana socijalnim pritiskom, utjecajem okoline, tj. "imperativom prokreacije", stavom kako trudnoća i materinstvo imaju središnji značaj u izgradnji identiteta i samopoštovanja svake žene.<br />
Bitnu ulogu ima i <b>pripadnost strogim kulturalnim i religioznim skupinama</b>, medicinska i psihološka naivnost, socijalna izolacija.<br />
Uvijek su to žene koje žele djecu, odnosno imaju intenzivnu želju za djetetom, ali bi željele izbjeći trudnoću. U isto vrijeme javljaju se i <b>želja za trudnoćom i strah od nje</b>.<br />
Najčešće su opisani upravo takvi slučajevi u kojima se lažna trudnoća pojavljuje kao komplicirani sindrom koji predstavlja formu <b>konverzivnog poremećaja s pratećom depresijom</b>.<br />
<br />
Pojavu pseudotrudnoće u završnoj fazi psihoanalize opisao je Freud kod kod Anne O., a tumačena je pozitivnim transferom bolesnice prema terapeutu, separacijskom anksioznošću zbog skorog prekida tretmana.<br />
Poznato je da se u pet posto slučajeva pseudotrudnoća ponavlja.<br />
Postoji zapis o slučaju recidiva svakih devet mjeseci tijekom dvadeset godina. Također postoje prikazi umišljene trudnoće neobično dugog trajanja, npr. De Pauw opisuje takvu monosimptomatsku sumanutost hipohondrijskog tipa koja je potrajala 3000 dana, tj. gotovo 10 godina.<br />
<br />
U većini opisanih slučajeva nalazimo osobe u dobi između 20 i 44 godine, a često su u koincidenciji s fiziološkim promjenama, npr. u <b>involuciji</b>, tj. <b>klimaksu</b> kod žena koje su na početku menopauze<br />
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
Nastale psihološke promjene u svezi su s <b>neravnotežom</b> pituitarno-ovarijalne funkcije neurotransmitera u hipofizi i/ili hipotalamusu. Posrijedi je hipotalamus-hipofizno-ovarijalna disfunkcija pa se lažna trudnoća može opisati i kao <b>galaktoreja-amenoreja-hiperprolaktinemija sindrom</b> (<b>GAHS</b>). </div>
<div>
<br /></div>
<div>
Uvjerenje o postojanju trudnoće mogu potaći i brojni <b>mehanički čimbenici</b> koji uzrokuju abdominalne smetnje, npr. retencija intestinalnih plinova, urinarna retencija, abdominalne neoplazije, tumori uterusa, ovarija, hidatidiformna mola, papilarni karcinom bubrega, inflamatorni procesi, te različiti uzročnici primarnog steriliteta. </div>
<div>
<br /></div>
<div>
LIJEČENJE</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Tijekom obrade pseudotrudnoće preporučuje se učiniti analizu korionskog gonadotropina (BCHG), analizu hormona štitnjače, ultrazvučno ili rengenski pregledati zdjelicu, koristiti sonogram kojim se uobičajeno osluškuju otkucaji srca čeda i rezultate prezentirati bolesnici kako bi se uvjerila u nepostojanje trudnoće. </div>
<div>
Također se može <b>inducirati menstruaciju</b> parenteralnom primjenom testosterona ili diethylstilbestrola. </div>
<div>
Tako se kombinacijom psihoterapije i <b>hormonalne terapije</b> postižu zadovoljavajući rezultati kod gotovo svih pacijenata. </div>
<div>
Prije su u tretmanu umišljene trudnoće korišteni purgativi, kupke, masaže, kiretaža, kirurške procedure, pijavice, emetici, tonici i opijati, dok se u 20. st. kao izbor nameću različiti oblici <b>psihoterapije</b>: suportivna, kognitivna, bihevioralna i analitička, uz eksploraciju i klarifikaciju nesvjesnih osjećaja vezanih za trudnoću. </div>
<div>
Primarnu ulogu svakako igraju rano otkrivanje i empatijska <b>komunikacija</b> s bolesnikom. </div>
<div>
U tretman treba, ako je moguće, uključiti i "pseudooca" ili roditelje oboljele osobe. </div>
<div>
Vrlo je važno reći bolesniku da su njegovi fizički simptomi ozbiljni i da zavređuju pozornost. Suočavanje sa stvarnošću i pravom dijagnozom, uz suportivni terapijski odnos, kod većine pacijenata dovode brzo do nestanka simptoma umišljene trudnoće, a kod preostalih pacijenata simptomi nestaju tijekom sljedećih šest mjeseci. </div>
<div>
U tretmanu je učinkovita i <b>psihofarmakoterapija</b>. </div>
<div>
Uglavnom se koriste antidepresivi, a u slučajevima razvoja kliničkih slika psihoze i antipsihotici. Tretman provodi u timu s psihijatrom, obiteljskim liječnikom, ginekologom i socijalnim radnikom.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<span style="font-size: x-small;"><i>Koić E, Filaković P, Đorđević V, Mužinić L. Umišljena trudnoća – Prikaz bolesnika. Soc Psihijat 2004; 32:83-89.</i> </span></div>
</div>
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=3599935146097768298#"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">...</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-27708194121344973802011-11-22T03:12:00.001-08:002016-11-29T10:23:43.913-08:00Psihosomatika<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Problem odnosa između tijela, duha i duše je star koliko i ljudska misao, kao medicina.<br />
<br />
Od Aristotela, do Juliana Huxleya, medicinska znanost i biologija traže zajedničku integrativnu formulu.<br />
Problem je to i moderne psihosomatske medicine, zahvaljujući radu Christiana Friedricha Nassea (1778.-1851.) i Maximiliana Jacobija (1775.-1858.), njemačkog psihijatra, koji je prvi popularizirao termin '<b>psihosomatski poremećaj</b>' u dvadesetim godinama devetnaestog stoljeća.<br />
<br />
Od tada, ovaj termin je postajao staromodan i bio odbacivan više puta. Kao rezultat neprekidnih diskusija, on je konačno <i>izbačen i iz američke i međunarodne klasifikacije duševnih bolesti</i>.<br />
<ul>
<li>Prvo izdanje američkog Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-I, 1952) uključilo je koncept psihosomatske medicine pod terminom 'psihosomatski poremećaj'. </li>
<li>Drugo izdanje (DSM-II, 1968) odredilo je ove poremećaje kao 'psihofiziološki autonomni i visceralni poremećaji'. </li>
<li>Ovi su termini izbrisani i zamijenjeni novim, koji glasi 'psihički faktori koji utiču na fizička oboljenja' u kasnijim izdanjima istog priručnika (DSM-III, 1980; DSM-III-R, 1987 i <b>DSM-IV</b>, 1994) </li>
</ul>
<ul>
<li>Deseta revizija Međunarodne klasifikacije oboljenja (<b>ICD-10</b>) je uklonila termin 'psihosomatski poremećaji' i zamijenila ga sa 'psihički i ponašajni faktori povezani sa poremećajima ili oboljenjima klasifikovanim na drugom mjestu'. </li>
<li>ICD-10 je prva revizija u kojoj se Svjetska zdravstvena organizacija odrekla klasičnog termina 'psihosomatski'.</li>
</ul>
<div style="text-align: center;">
<b><span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;">F 54 psihološki čimbenici koji djeluju na zdravstveno (tjelesno) stanje - </span></b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;">u vezi s drugamo svrstanim poremećajem ili bolesti</span></b></div>
<br />
<b>SPECIFIČNE I NESPECIFIČNE TEORIJE PSIHOSOMATIKE</b><br />
<br />
1. <u>SPECIFIČNE TEORIJE</u> tj. teorije emocionalne specifičnosti (psihičke ekspresije blokiranih emocija) izvedene su iz studija ličnosti pacijenata s peptičkim ulcerom, koronarnom bolesti i karcinomom.<br />
<b>Freud</b> – teorija psihološkog konflikta i konverzivnih reakcija<br />
<b>Dunbar</b> – specifične nesvjesne crte osobnosti uzrokuju specifične psihosomatske poremećaje<br />
<b>Franz Alexsander</b> – teorija specifičnog nesvjesnog konflikta uzrokuje specifične poremećaje autonomno inerviranih organa. Prolongirana napetost producira fiziološki poremećaj.<br />
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
2. <u>NESPECIFIČNE TEORIJE</u> - odgovor na stres kao uzrok poremećaja</div>
<div>
<br /></div>
<div>
HORMON STRESA KORTIZOL utječe na različite organe, slijedi AKTIVACIJA HIPOFIZNO-ADRENALNE OSI (tzv. OPĆI ADAPTACIJSKI SINDROM) :</div>
<div>
<ul>
<li>NEUROFIZIOLOŠKE REAKCIJE: </li>
<ul>
<li>ALARM (SHOCK)</li>
<li>OTPOR (ADAPTACIJA NA STRES) </li>
<li>ISCRPLJENOST </li>
</ul>
<li>PSIHOLOŠKE REAKCIJE:</li>
<ul>
<li>BORBA - BIJEG (pobuđenje simpatikusa, povećana produkcija epinefrina i nor-epinefrina, raste puls i napetost mišića)</li>
<li>POVLAČENJE - KONZERVACIJA (reakcija na gubitak, metabolizam se usporava, čuva se energija, smanjuje puls, temperatura, povećana mogućnost infekcija, veća učestalost smrti...)</li>
</ul>
</ul>
</div>
</div>
<div>
<b><span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;">S. Freud: psihološki problem je simbolički manifestiran u tjelesnom</span></b></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
<b>KONFLIKT</b> je po Freudu uzrok nastanka neuroza. </div>
<div>
1. Konflikt je širok pojam koji služi označavanju situacija u kojoj postoje suprotna zbivanja i tendencije (ponašanja, osjećaji). Npr. istodobnog privlačenja i odbijanja ili npr. izići u grad ili učiti...</div>
<div>
2. INTRAINDIVIDUALNI konflikt = unutar čovjeka u situacijama kada se zbog različitih razloga ne možemo odlučiti što da činimo jer su motivi, ciljevi ili načini reagiranja nespojivi. </div>
<div>
Rješenje konflikta je trojako: </div>
<div>
<ol>
<li>postizanje cilja, </li>
<li>odustajanje od cilja, </li>
<li>kompromis (ili stabilna ravnoteža kada se zaustavimo na nekoj udaljenosti od cilja ("oko vruće kaše").</li>
</ol>
</div>
</div>
<b>DISOCIJATIVNO</b> = znači da se određeni aspekt ličnosti odvojio (disocirao) od ustaljene organizacije i obrazaca ponašanja i potisnuo u nesvjesno, tako da se uklonio visoko anksiozni sadržaj.<br />
Te osobe žele pobjeći od konflikta, otuđuju se ili izoliraju afekt, i ne pokazuju simptom javno svima<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyMjHd7Y1-Ei6ieTi2V4-yvbpANz2F1VCLov2VnW3_H12gYWP2A8itTPriwmj4GIDHN6-Oz-RAj_1nmYdT5t6I-28CRPnqd7r3ek21WA224i3-Xkh1Eock01mezr7KnrUxlNbxD-JN6_l9/s1600/opazanje.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"></a>za razliku od drugih, koje su <b>KONVERZIVNE</b> = imaju simptom koji je zapravo maskirana želja, dogodila se konverzija, te pretvaranje u tjelesne simptome uz poremećaj funkcije.<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: #cc0000;">Franz Alexander</span></b><br />
<br />
Konstitucionalni predisponirajući faktori su uključeni u nastanak poremećaja.<br />
<br />
<b>Tip A ličnosti</b><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgDAiVH68nxBF1rDPDt4QgMrIeYI95AlBgeg3_7bHkcSP5E_FpRZayTcQKKH18Y1nD78lHRxQdXVZsV_IvyPoE42qjqwckV2kOL0UvSuEvBoW1xw2TqHjdn2WbtdFY_98VG0Ik_gld9T9PX/s1600/psihosomatika.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgDAiVH68nxBF1rDPDt4QgMrIeYI95AlBgeg3_7bHkcSP5E_FpRZayTcQKKH18Y1nD78lHRxQdXVZsV_IvyPoE42qjqwckV2kOL0UvSuEvBoW1xw2TqHjdn2WbtdFY_98VG0Ik_gld9T9PX/s1600/psihosomatika.jpg" width="199" /></a>Agresivna uključenost u kroničnu, neprestanu borbu za postizanjem sve višeg i višeg u sve manje i manje vremena i, ako je potrebno, protiv suprotnih nastojanja drugih stvari ili ljudi.<br />
U sjevernoameričkoj kulturi takve se karakteristike obično jako cijene i pozitivno se vežu uz ambiciju i uspješno stjecanje materijalnih dobara.<br />
A Tipovi<br />
<ol>
<li>su stalno u pokretu, hodanju i brzo jedu;</li>
<li>osjećaju nestrpljivost kad je u pitanju brzina kojom se odvija većina događaja;</li>
<li>teže razmišljanju ili obavljanju dvije ili više stvari istovremeno;</li>
<li>ne mogu se nositi sa slobodnim vremenom;</li>
<li>opsjednuti su brojevima, mjereći svoj uspjeh po tome koliko je svega što su stekli.</li>
</ol>
A Tipovi su brzi radnici budući da naglašavaju kvantitetu nad kvalitetom.<br />
<div>
<div>
U menadžerskim položajima, A Tipovi prikazuju svoju kompetitivnost radeći prekovremeno i, ne tako rijetko, donoseći loše odluke jer ih donose prebrzo. </div>
<div>
A Tipovi su također relativno kreativni. Zbog svoje brige za kvantitetu i brzinu, kod suočavanja s problemima se pouzdaju </div>
<div>
u prethodna iskustva. Neće rezervirati vrijeme potrebno za razvoj novih rješenja za nove probleme.</div>
<div>
Rijetko mijenjaju svoje odgovore na specifične izazove u svojem miljeu; stoga, njihovo ponašanje je lakše predvidjeti </div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
KLASIČNI PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI kod A Tipa ličnosti:</div>
<div>
- Bronhalna astma F54 i J45.- </div>
<div>
- Reumatoidni artritis</div>
<div>
- Ulcerativni kolitis F54 i K51.- </div>
<div>
- Esencijalna hipertenzija</div>
<div>
- Dermatitis (neurodermitis) F54 i L23-L25</div>
<div>
- Tireotoksikoza </div>
<div>
- Duodenalni peptički ulkus F54 i K25.- </div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<b>Tip B ličnosti</b></div>
<div>
<div>
<ul>
<li>nikad ne pate od osjećaja vremenske hitnosti i nestrpljivosti koja ju prati;</li>
<li>ne osjećaju potrebu ni prikazati ni raspravljati o svojim postignućima ili podvizima osim ako situacija ne traži takvo izlaganje;</li>
<li>igraju se radi zabave i opuštanja, a ne da bi ispoljili svoju superiornost po bilo koju cijenu;</li>
<li>mogu se opustiti bez grižnje savjesti.</li>
</ul>
</div>
</div>
<div>
<blockquote class="tr_bq">
B Tipovi su oni koji u konačnici uspijevaju doći do vrha.<br />
Veliki prodavači su obično A Tipovi; viši direktori su obično B Tipovi.<br />
A Tipovi kvalitetu svog uloženog napora podlože njegovoj kvantiteti.<br />
Promaknuća u korporativnim i profesionalnim organizacijama "obično prije idu onima koji su mudri nego onima koji su samo užurbani,<br />
prije onima koji su taktični nego onima koji su neprijateljski nastrojeni i<br />
prije onima koji su kreativni nego onima koji su samo okrenuti natjecateljskim borbama."</blockquote>
</div>
<div>
<i style="font-size: x-small;">(Autor: prim.mr.sc.Elvira Koić, dr.med.)</i></div>
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatske-bolesti-i-poremecaji.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatske bolesti i poremećaji</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/razlika-izmeu-psihosomatskih-i.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Razlika između psihosomatskih i somatoformnih poremećaja</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatika-i-stres.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatika i stres</span></a><br />Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-15574015822228418962011-11-22T03:03:00.001-08:002016-12-05T10:02:40.386-08:00Razlika između psihosomatskih i somatoformnih poremećaja<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
<b><a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/somatoformni-poremecaj.html">Somatoformni poremećaji</a></b>:<br />
MKB: F45<br />
Postoje negativni psihološki čimbenici i tjelesni simptomi,<br />
ali <u><b>nema</b> općeg zdravstvenog stanja</u> kojemu se može pripisati taj tjelesni simptom (nema anatomskih promjena)<br />
<br />
<b><a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatske-bolesti-i-poremecaji.html">Psihosomatski poremećaji</a></b> (koji utječu na zdravstveno stanje):<br />
MKB: F54<br />
Postoje negativni psihološki čimbenici i tjelesni simptomi<br />
i <u><b>postoji</b> opće zdravstveno stanje</u> kojemu se može pripisati taj tjelesni simptom<br />
<br />
Suprotno somatoformnim poremećajima, psihosomatski poremećaji imaju ili identificiranu organsku patologiju (oštećenje tkiva) ili poznati patofiziolški proces. U skladu s tim, psihosomatski poremećaji se kodiraju kao fizička oboljenja.<br />
Međutim, prema četvrtoj reviziji Dijagnostičkog i statističkog priručnika (DSM-IV, izdanje Američke psihijatrijske asocijacije, ovakvom oboljenju se može dati dodatna dijagnoza na Osi I kao '<u>Psihički faktor koji utječe na fizičku bolest</u>' (na primjer, simptomi anksioznosti koji nepovoljno utiču na ulcerozni kolitis, ili kompetitivno ponašanje koje je i kao sa koronarnom bolešću).<br />
<br />
Međunarodna klasifikacija bolesti (MKB, 10. revizija) također dozvoljava kodiranje psihosomatskog poremećaja sa dva paralelna koda: jedan kao mentalno, a drugi kao fizičko oboljenje, koje je u vezi sa prvim (na primjer, gastrični ulkus se može kodirati sa K25 kao fizički poremećaj, a sa F54 kao mentalni poremećaj).<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZzuKuVkmTvwEEtJu36XuPJ6SYwojLYhRkq3UIJfy7W6W3xT-IGrI-rl2LQ5ji2W8eO-weQSpHyFm_WRgc9-emAbM2WveU2xsP3Zyz140XUSiaiQl99PRKURVzObph3rl4nQ51_iIXum16/s1600/psihosomatski-poremecaji.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZzuKuVkmTvwEEtJu36XuPJ6SYwojLYhRkq3UIJfy7W6W3xT-IGrI-rl2LQ5ji2W8eO-weQSpHyFm_WRgc9-emAbM2WveU2xsP3Zyz140XUSiaiQl99PRKURVzObph3rl4nQ51_iIXum16/s200/psihosomatski-poremecaji.jpg" width="159" /></a>Treba naglasiti da spomenuta fizička oboljenja nisu uvijek pod dovoljnim utjecajem psihičkih faktora da bi se mogla klasificirati kao psihosomatski poremećaji, tj. <i>nije opravdano tvrditi da su sve alergijske reakcije ili svi slučajevi koronarnih oboljenja psihosomatska stanja</i>.<br />
Međutim, postoje slučajevi koji snažno sugeriraju veze između nastanka i tijeka fizičke bolesti i stresa koji je osoba doživjela.<br />
<br />
Prema nekim modernim trendovima u medicini, 'holističkim', svako se oboljenje može smatrati psihosomatskim bilo da su simptomi fizički, emocionalni, ponašajni, kognitivni ili neka kombinacija svega ovoga.<br />
Kao osnova za ovakvo gledište uzima se činjenica da sve fizičke bolesti imaju emocionalne i ponašajne efekte koji doprinose procesu oboljenja.<br />
Također se smatra točnim da, suprotno tome, svi mentalni poremećaji imaju svoje fizičke manifestacije i implikacije koje doprinose cjelokupnom doživljaju tegoba bolešću pogođene osobe.<br />
<br />
Ako se prihvati kao točna činjenica da ono što se dešava u duhu pogađa tijelo, i obrnuto (tj. ono sto se odvija u tijelu utječe na duh), onda ne možemo odvajati duh od tijela kada se bavimo bilo kojom bolešću. Ovo bi trebalo biti naročito točno u konceptu 'psihosomatskog poremećaja'.<br />
Međutim, klasični biokemijski model u medicini još uvijek neprekidno održava podjelu između mentalnih i fizičkih oboljenja.<br />
<br />
Holistički koncept suviše je širok, tako da ga gotovo nikad ne koriste bilo zdravstveni profesionalci ili obrazovani laici.<br />
Bilo bi teško naći ma kakav tjelesni simptom kod kojeg psihički faktori ne bi sudjelovali barem u tijeku daljnjeg procesa oboljenja, ako već ne u samoj etiologiji, ili obje faze bolesti.<br />
<div>
<br /></div>
<div>
<b>Pokret ‘Mental Health Parity' (jednakost u mentalnom zdravlju), podrazumijeva ideju da "...mentalni poremećaji treba tretirati sa istim poštovanjem kao fizička oboljenja".</b></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
Dijagnoza i psihosomatskog i somatoformnog poremećaja zahtijeva pozitivan dokaz da psihološki faktori uzrokuju razvoj i održavanje simptoma ili im doprinose da bi se poremećaj mogao razlikovati od nedijagnosticiranog organskog oboljenja. </div>
<div>
Međutim, ovakav pozitivan dokaz često se ne može naći kod klijenata sa fizičkim tegobama koje imaju jasnu organsku patologiju. </div>
<div>
Mišljenja o doprinosu psihičkih faktora etiologiji psihosomatskih simptoma manje su pouzdana i validna nego kod somatoformnih simptoma, budući da su propratni psihički poremećaji obično nedovoljno izraženi da bi se mogli klasifikovati kao mentalni. </div>
<div>
Ova nedovoljna izraženost psihičkih faktora javlja se zbog toga što se emocionalni sadržaji kod psihosomatskih poremećaja transformiraju kroz kompleksne mehanizme u simptome koji izgledaju više somatski nego psihički.</div>
<div>
S druge strane, najdetaljnija medicinska ispitivanja ponekad ne mogu otkriti u dovoljnoj mjeri anatomsku ili fiziološku patologiju koja bi mogla rasvijetliti klijentove žalbe. </div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
Najnesigurnija distinkcija između 'somatskog' i 'psihičkog' je kod poremećaja bola, kao vrlo čestog somatoformnog poremećaja. Ova nesigurnost proizlazi iz vrlo složene prirode doživljaja bola.</div>
<div>
Bol je kompleksni i vrlo subjektivni doživljaj, koji se javlja kao proizvod mnogih isprepletenih faktora (psihičkih, neuroloških, kemijskih). </div>
<div>
Pored senzorne komponente, na percepciju bola utječu još i emocije, kognicija, kao i osobni stavovi. </div>
<div>
Kao posljedica ovako složene prirode, bol organskog porijekla (<i>patološka bol</i>) teško se razlikuje od boli bez organske patologije (<i>psihogena bol</i>), posebno zbog toga što se oba tipa bola međusobno ne isključuju. </div>
<div>
Možda je upravo zbog toga problem 'somatskog' naspram 'psihičkog' najmutniji na ovom mjestu, pošto je cjelokupni doživljaj bola istovremeno i psihogeni i patogeni, prije nego samo jedno ili drugo.</div>
</div>
<br />
<span style="font-size: xx-small;"><i>Nikola Tomić: SOMATOFORMNI I PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI: DIJAGNOSTIČKA PARALELA (</i><i>Klinika za somatoformne i psihosomatske poremećaje, Bolnica Benkstaun, Sidney, Australija)</i></span>
<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatske-bolesti-i-poremecaji.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatske bolesti i poremećaji</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/somatoformni-poremecaj.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Somatoformni poremećaj</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-42643533398864816812011-11-21T01:56:00.001-08:002016-12-05T10:06:48.509-08:00Somatoformni poremećaj<div style="float: right; padding: 5px 10px 5px 0;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
Somatoformni poremećaji (hysteria) su poremećaji koji uključuju osjete posredovane autonomnim živčanim sustavom, tj. <u>bez voljne kontrole</u>. U <a href="http://mkb-dijagnoza.blogspot.com/2009/03/f45-somatoformni-poremecaji.html" target="_blank">MKB-10 klasifikaciji</a> označeni su šifrom F45.<br />
<br />
<b>F45.0 somatizacijski poremećaj</b><br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjePk9pMlwnKylU4WdoBO5PPyXOmT46sBBrSIo1uVZOt4TlfKvXNpdvj-LyZw_4c3Hn1_wjRkxqZa3sSOiZj4t18EiwR1dg4gomB31zfAWn5ZiHkez1oH0fdamn4S0vJUTwcIg55FYnXKjJ/s1600/znojenje.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjePk9pMlwnKylU4WdoBO5PPyXOmT46sBBrSIo1uVZOt4TlfKvXNpdvj-LyZw_4c3Hn1_wjRkxqZa3sSOiZj4t18EiwR1dg4gomB31zfAWn5ZiHkez1oH0fdamn4S0vJUTwcIg55FYnXKjJ/s200/znojenje.jpg" width="200" /></a>Postoje <b>subjektivne žalbe</b> koje su nespecifične i promjenjive, npr. osjećaj napuhnutosti, nadutosti, težine, žarenja, pečenja, napetosti, <b>koje bolesnik pripisuje određenom organu, ali i neki objektivni znakovi autonomnog poticanja</b>, kao što su lupanje srca, znojenje, drhtanje, crvenjenje te strah od mogućeg tjelesnog poremećaja.<br />
Dakle, bolesnik iznosi simptome kao da su vezani uz poremećaj organa ili sustava koji su autonomno kontrolirani (kardiovaskularni, probavni, dišni, urogenitalni).<br />
Traže bezbrojne pretrage, koje su uvijek negativnih rezultata, ali se ne daju razuvjeriti.<br />
<br />
<b>F45.3 Autonomna, vegetativna disfunkcija</b>: srčana, želučana neuroza, neurocirkulatorna astenija, psihogena aerofagija, kašalj, diarea (proljev), dispepsija, dizurija, flatulencija, štucanje, hiperventilacija, iritabilni kolon, znojenje....<br />
<br />
<b>F45.2 Hiponondrijski poremećaj</b> i <b>nozofobija</b> (strah od bolesti, npr. karcinofobija) = zaokupljenost mogućnošću da je prisutan tjelesni poremećaj, zaokupljeni su svojim izgledom.<br />
<i>Body dysmorphic disorder</i> – preokupacija zamišljenog defekta tijela ili lica<br />
<br />
<b>F45.5 psihogena dizmenorea</b> (dismenoreja), disfagija "globus hystericus", svrbež<br />
<br />
<b>F45.4 bolni poremećaj, psihalgija</b> (stalna somatoformna bol): bolna leđa; neurotska, tenziona glavobolja = glavna tegoba je bol koja se ne može objasniti fiziološkim procesom ili tjelesnom bolešću. Rezultat je obično sekundarna dobit - povećanje potpore obitelji ili medicinske potpore.<br />
<br />
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/klasifikacija-dusevnih-poremecaja.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Klasifikacija duševnih poremećaja</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/disocijativni-konverzivni-poremecaj.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Disocijativni (konverzivni) poremećaj</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatske-bolesti-i-poremecaji.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatske bolesti i poremećaji</span></a>Anonymousnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-3599935146097768298.post-56674464456195975962011-11-21T01:21:00.001-08:002016-12-05T10:12:21.601-08:00Disocijativni (konverzivni) poremećaj<div style="float: right; padding: 5px 0px 5px 5;">
<script src="https://apis.google.com/js/plusone.js" type="text/javascript">
</script>
<g:plusone annotation="none" size="tall"></g:plusone>
<fb:like layout="box_count" send="false" show_faces="true" width="65"></fb:like></div>
<b>Disocijativni (konverzivni) poremećaj</b> (hysteria) je neurotski poremećaj tjelesnih funkcija koje su normalno <u>pod voljnom kontrolom</u> i gubitka osjeta, za koje postoje dokazi da je gubitak funkcije zapravo izraz emocionalnog konflikta ili potreba, često u uskoj vezi sa stresom, a medicinskim pregledom nije dokazan poznati fizički ili neurološki poremećaj. U <a href="http://mkb-dijagnoza.blogspot.com/2009/03/f44-disocijativni-konverzivni.html" target="_blank">MKB-10 klasifikaciji</a> označen je šifrom <b>F44</b>.<br />
<br />
Simptomi označuju bolesnikovu koncepciju kako bi se fizička bolest očitovala.<br />
<ul>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjex6qtVdFjiZOUb0nO52YOC1O16JxXJ9ElWiegrPhinfe-kPi5lrPzny4MXmukfgPVP6Rqetcvtw44toWhP5dYdT-nR2A-hZNq7PA0C06WoggQtr3x2qdXmMDox1WQdT4LfBCRyhu6Eosf/s1600/disocijativni-poremecaj.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjex6qtVdFjiZOUb0nO52YOC1O16JxXJ9ElWiegrPhinfe-kPi5lrPzny4MXmukfgPVP6Rqetcvtw44toWhP5dYdT-nR2A-hZNq7PA0C06WoggQtr3x2qdXmMDox1WQdT4LfBCRyhu6Eosf/s1600/disocijativni-poremecaj.jpg" /></a>
<li>a) <b>amnezija</b> = gubitak pamćenja nekih važnih događaja, uglavnom djelomičan i selektivan u odnosu na traumu. </li>
<li>b) <b>fuga</b> = nesvrsishodna putovanja, uz potpunu amneziju. </li>
<li>c) <b>stupor</b> = veliko smanjenje ili odsutnost voljnih pokreta i normalnog reagiranja na svjetlo, buku, dodir. </li>
<li>d) <b>stanja transa i opsjednutosti</b> = neželjeni privremeni osjećaj gubitka osobnog identiteta i svijesti o okolini, izvan religijskih i kulturalno prihvatljivih stanja. </li>
<li>e) <b>disocijativni motorni poremećaj</b> (afonija, disfonija, konvulzije) = gubitak sposobnosti pokretanja dijelova ili čitavog tijela, ili grčevi nalik na epileptičke, bez ugriza jezika i inkontinencije mokraće često uz očuvanu svijest. </li>
<li>f) <b>anestezija</b> i <b>gubitak osjeta</b>, psihogena <b>gluhoća</b> ili <b>gubitak osjeta mirisa ili okusa</b>, ne odgovaraju neurološkim lezijama </li>
<li>g) <b>sindrom višestruke ličnosti</b>, <b>psihogena sumračna stanja</b>, <b>Ganserov sindrom</b></li>
</ul>
<b><span class="Apple-style-span" style="color: black;"><u>Vezani članci</u></span></b><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/klasifikacija-dusevnih-poremecaja.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Klasifikacija duševnih poremećaja</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/somatoformni-poremecaj.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Somatoformni poremećaj</span></a><br />
<a href="http://psihijatrija.blogspot.com/2011/11/psihosomatske-bolesti-i-poremecaji.html"><span class="Apple-style-span" style="font-size: 11pt;">Psihosomatske bolesti i poremećaji</span></a>Anonymousnoreply@blogger.com