Što treba znati o anksioznosti

Anksioznost je sastavni dio života i povremeno svi imamo ovakve osjećaje. O bolesti se govori tek kada je anksioznost stalno prisutna (opći tj. generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)), kada se javlja u nekim posebnim situacijama koje uobičajeno ne plaše, npr. ulazak u dizalo ili vožnja tramvajem, odlazak od kuće, socijalne situacije (fobije) ili kada se iznenada pojavljuju u obliku neugodnog napada izrazito jake anksioznosti koju se naziva panika (panični poremećaj) i kada ta anksioznost pojedinca značajno ograničava u postizanju osobnih, profesionalnih ili nekih drugih ciljeva i na taj način mu smanjuje kvalitetu života. Osjećaj straha biva vrlo jak i neugodan.

Što bolesnik koji pati od anksioznosti treba znati o anksioznosti?

• Anksioznost je prirodna reakcija na stres, nelagodu, opasnost. Sama po sebi nije negativna i stoga ne treba izbjegavati svaku anksioznost jer je anksioznost svakodnevnog života korisna i ne treba je se bojati.
• Nema uspješnog djelovanja bez neke razine anksioznosti – treba se samo sjetiti odlaska na ispit, uzbuđenja odlaska na neku proslavu i sl.
• Vježbe disanja mogu pomoći u smanjivanju simptoma, autogeni trening i progresivna mišićna relaksacija mogu pomoći u smanjivanju simptoma anksioznosti.
• Vizualizacija i tehnike prebacivanja pažnje mogu smanjiti anksioznost.
• Panika je samo pretjerano izražena anksioznost, nije štetna niti opasna, tek neugodna. Neće se dogoditi ništa strašno.
• Negativne misli mogu pogoršavati simptome anksioznosti. Strah će prestati kada mu se prestane doprinositi zastrašujućim mislima i kada se smiri disanje.
• Osoba u paničnom napadaju ne treba se bojati da će izgubiti razum/„poludjeti“, ili doživjeti infarkt srca. To su samo neosnovani strahovi.
• Nekada treba pričekati i dati vremena strahu da iščezne, bez borbe ili bijega od straha, samo ga propustiti i prihvatiti.
• Kod fizičkog napora ili kod emocija koje se javljaju kao reakcija na neku situaciju, pojavljuje se ubrzanje pulsa i disanja, što osobe koje pate od anksioznih poremećaja mogu doživjeti kao pogoršanje svog stanja. Važno je znati da je to normalna pojava koja će se smiriti nakon nekog vremena.
• Reakcije koje se događaju u tijelu prilično su slične pri različitim emocijama kao što su npr. tuga ili ljutnja. Stoga se ne treba odmah zabrinuti: stanje se nije pogoršalo jer je normalno osjećati različite emocije u različitim situacijama.
• Da bi se znalo je li se anksioznost pogoršala, treba u obzir uzeti događaje neposredno prije nego što se osoba počela osjećati tjeskobno. To može pokazati kako se uopće ne radi o anksioznosti već o drugoj emociji, ili postoji poseban razlog za tjeskobu. To često može biti umirujuće, svakako bolje nego da se radi o tjeskobi „bez razloga“.
• Kava, cigarete i alkohol mogu provocirati anksioznost.
• Za vrijeme predmenstrualnog perioda u nekih se žena mogu pojaviti simptomi anksioznosti.

(Priređeno prema: Medix, srpanj 2007, br. 71; doc. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, Anka Vuković: Nemedikamentozno liječenje anksioznih poremećaja)

Vezani članci
Anksiozni poremećaji

Opširnije

Sok od naranče

Priznati stručnjak na polju ljudskih potencijala držao je predavanje. Nakon uvodnoga govora, on uze naranču u ruke i zagonetno upita publiku:
- "Ako stisnem iz sve snage ovu naranču, što će izaći iz nje?"

Neka mlada djevojka iz prvog reda dobaci:
- "To vam je jako glupo pitanje. Ako stisnete naranču onda će iz nje izaći sok od naranče. To je ono što je unutra. Ne može ništa drugo izaći iz nje."

Stručnjak reče:
- "Točno! To i jest odgovor na moje pitanje. Razlog zašto će iz naranče izaći narančin sok je taj što je samo to unutra."

A sad, ako proširimo metaforu i zamislimo da vas netko tako stisne: da vas stisnu vaši problemi, brige, strahovi, da vas netko ogovara, da vas neko uvrijedi, da vam nanese bol i sl. I iz vas tada izlaze bijes, mržnja, prijezir, strah, ljutnja, zloba itd. Vi biste rekli da je to što je izašlo iz vas stoga što vam je netko rekao ovo ili napravio ono, ali prava istina je da ono što iz vas izađe, je ono što vi imate u sebi.

Upamtite, iz vas će uvijek i baš uvijek izaći ono što je u vama ako vas netko "stisne".

Iz naranče nikada neće izaći sok od jabuke.

Isto tako iz vas nikad neće izaći ono što već nije u vama.

Vezani članci
...

Opširnije

Ljeti živci postaju tanji

Ljeti živci postaju sve tanji radi vrućine, a svađe sve učestalije, razdražljivost je puno češća ljeti nego u hladnijim danima, a upravo su zbog vrućina obiteljske i prijateljske svađe ljeti puno češće. Veće odluke bolje je odgoditi.

Visoke temperature iscrpljuju organizam, ali i psihu čovjeka, utvrdili su američki znanstvenici. Toplo vrijeme s visokim postotkom vlage u zraku i sparinom potiče agresivnije ponašanje i lošije raspoloženje kod većine ljudi, zbog čega je ljeti više prometnih nesreća, obiteljskog nasilja i kriminalnih djela.

Uzrok “tankih živaca” su ljetni problemi s nesanicom, dehidracija, premalo kretanja te boravka u zatvorenim i klimatiziranim prostorijama, objasnila je profesorica kliničke psihijatrije Nancy Molitor za Fox News.

Ako ste ljeti temperamentniji i razdražljiviji nego inače, svakako biste trebali odgoditi važnije odluke za neko drugo, hladnije vrijeme, jer biste u protivnom mogli požaliti.

- 'Većina ljudi po vrućinama ima kraći fitilj nego inače, a svađe s bližnjima i kolegama ljeti su puno češće' - kaže Molitor.

Oko jedan do dva posto ljudi ljeti pati od sezonske depresije, a to su najčešće oni koji za sebe kažu da su više zimski tipovi te da loše podnose vrućinu. Nedostatak zraka te pojačano znojenje pridonose razvoju napetosti odnosno tjeskobe (anksioznosti), koje kod nekih mogu biti i okidači depresije, objašnjavaju znanstvenici.

Osnovni savjet koji ljudi trebaju primjenjivati jest slušanje potreba svog tijela po vrućinama. Dovoljno vode, umjerena tjelesna aktivnost u jutarnjim ili večernjim satima te lagana hrana umanjit će razdražljivost i pomoći ljudima da se osjećaju bolje.

Oni koji uzimaju lijekove za snižavanje krvnog tlaka trebali bi piti još i više vode nego drugi, jer oni pospješuju izbacivanje vode iz tijela, savjetuju liječnici.

(Priređeno prema: 24sata.hr)

Vezani članci
...

Opširnije

Vrste učenja

(Photo: Wikipedia)

Učenje dijelimo na četiri osnovne vrste:

1. Klasično uvjetovanje
Proces učenja se sastoji u povezivanju prirodnog neuvjetovanog stimulusa (podražaja, draži) s neprirodnim stimulusom. Iz tog povezivanja pojavljuje se prirodna reakcija na neprirodnu draž.

2. Učenje pokušajima i pogreškama
U procesu učenja radnje koje vode uspjehu se učvršćuju a koje vode ka pogrešci se gube. U procesu učenja putem pokušaja i pogrešaka određeni činovi organizma bivaju automatski učvršćeni ili eliminirani, u zavisnosti od posljedica tj. efekata - pozitivnih ili negativnih, do kojih dovode. Ovo učenje se naziva i instrumentalno učenje.

3. Učenje uviđanjem
Najviši oblik učenja koji se ispoljava u inteligentnom rješavanju problemske situacije uviđenjem bitnih odnosa u njoj. Naglo se dolazi do točnog rješenja, u istoj situaciji naredno ostvarenje se ostvaruje direktno, dolazi do generalizacije uspješnog načina rješavanja situacije.

4. Verbalno učenje
U ovom vidu učenja stimulusi i odgovori su dati kao verbalni simboli - jednostavno učenje besmislenih slogova, mehaničko učenje rječnika ili stihova ili uviđanje složenih verbalnih situacija..


Vezani članci
Učenje
Pamćenje

Opširnije