1) gledanje u lice svakoj emociji
- treba samome sebi priznati emociju koju osjećamo jer će se na taj način intenzitet emocija smanjiti (npr. ako osjećamo neki strah, treba ga priznati jer se inače javlja još veći)

2) izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija
- npr. ako nekoga inače jako pogađa smrt, bolje je da ta osoba ne odlazi na sprovode;
- jake treme pred odgovaranjem možemo se riješiti tako da dobro naučimo gradivo
3) povećanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija i emocija
- npr. strah od utapanja suzbiti tako da se nauči dobro plivati
4) reinterpretiranje situacije u kojoj se javljaju jake emocije (situacije koje se čine bezizlazne)
- događaje treba prepričati osobi kojoj vjerujemo
- prepričavanjem neke situacije koja izaziva strah taj strah se ponovno javlja, ali u manjoj mjeri
- s fobijama je isto tako (strah od zatvorenog prostora, strah od penisa…)
5) angažiranje aktivnošću u toku doživljavanja emocije
- npr. ako nas netko po mraku pošalje van, a mi se bojimo mraka, počnemo pjevati ili zviždati.
6) otkrivanje humora u svakoj životnoj situaciji koliko god ona bila opasna, neprijatna ili čak tragična
- npr. osobe koje teško doživljavaju emocije na sprovodima pokušavaju naći neki humoristični detalj
7) fizička relaksacija
- npr. trčanje, vožnja bicikla i slično - abreagira jake emocije, tj. smanjuje stres
8) uklanjanje briga
- brige stvaraju velike tenzije (napetosti)
- najbolje je da čovjek ne misli unaprijed o onome što bi se moglo dogoditi tj. ne živjeti s brigama
- svaki događaj ima svoju vrijednost, ovisno o tome koliku mu vrijednost pridajemo, toliko će nam i brige zadati (npr. skupljanje kutija za šibice, iako naoko nevažno, za osobu kojoj je to važno donosit će veće brige nego ostalima)
Postoje neke teorije koje govore da postoje emocionalne inteligencije tj. osobe koje znaju dobro
kontrolirati svoje emocije i procijeniti tuđe i obično se dobro snalaze u životu
Vezani članci
...