...

Psihologija


Izraz "psihologija" je sastavnica koja potječe iz grčkog psiha (ψυχή) = duh, duša, život, um, dah i logos (λόγος) = govor, studij, rasuđivanje. Doslovno tako psihologija znači studij duha ili duše.
Značenje pojma ostaje nepromijenjeno sve do šesnaestog ili sedamnaestog stoljeća, kada mu je pridodano novo značenje u smislu "znanost o svijesti".

Moderna psihologija je prirodna i društvena znanost koja se bavi mozgovnim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju. Psihologija nastoji sustavnim empirijskim istraživanjima steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja ljudi (i životinja), te o tome na koji način ljudi doživljavaju svijet u kojem žive.

Među psihičke procese ubrajamo razmišljanja, osjećaje (emocije), i motivacije.

Povijesno, psihologija je bila disciplina filozofije, iz koje se izdvojila 1879. godine osnivanjem prvog psihologijskog laboratorija u Leipzigu. Tek 1980. godine psihologija postaje priznata kao prirodna znanost.

Pojam psihologija se često miješa s pojmom psihijatrije. Razlika je u tome što je psihijatrija medicinska znanost i prvenstveno se bavi liječenjem psihičkih poremećaja, a psihologija se samo dijelom bavi dijagnostikom psihičkih poremećaja. Ponekad je ljudi izjednačuju s jednim njenim dijelom - psihoanalizom, čiji je utemeljitelj Sigmund Freud.
Psihologijom su se bavili i stari filozofi, ali nisu koristili izraz "psihologija", već su je proučavali u okviru filozofije.

Naziv PSIHOLOGIJA je prvi upotrijebio Marko Marulić.
Popularna definicija da je psihologija znanost o duši nije zadovoljavajuća, jer dušu ne možemo točno definirati (filozofsko-religiozni pojam). To je početkom 20.st navelo neke istraživače (bihevioristi) predvođene Watsonom, koji su smatrali da znanost može i smije proučavati samo ono što je vidljivo i mjerljivo, da ne odbace pojam duše, ali smatraju da možemo istraživati samo vanjske reakcije duševnih zbivanja. Bihevioristi su psihologiju definirali kao znanost o ponašanju. Smatrali su da psihičko nije dostupno znanstvenom istraživanju i da doživljaj pripada jedino subjektu.
Odnos koji su proučavali bio je stimulus- reakcija:
S    ===>   R
Kad se radi o psihologiji, ponašanje treba shvatiti kao svaki vanjski znak nekog bića koji se može opaziti ili registrirati nekim instrumentom.

Psihologija se danas ipak zanima prvenstveno za psihičke procese koji su doveli do neke reakcije ili one koji i nemaju vanjsku reakciju, poput mišljenja, pamćenja, učenja... čak i kad istražuju neko ponašanje, psiholozi ga koriste kako bi doznali što ga je izazvalo. To je indirektno mjerenje, kod kojeg je predmet mjerenja drugačiji od jedinica mjernog instrumenta.

DEFINICIJA: psihologija je znanost o doživljajima i ponašanju koje je odraz tih doživljaja. Dakle, odnos je
S ===>  O  ===>  R
gdje je O organizam kroz koji se prelama vanjski podražaj.

Razlog tome je što čovjek više reagira na smisao i značenje nekog podražaja nego na fizikalne karakteristike tog podražaja.

Doživljaji kojima se bavi psihologija se dijele na:
  1. kognitivne (spoznajne), koji se odnose na djelovanje objektivnoga svijeta na nas i načina na koji mi taj svijet osjećamo.
  2. emocionalne (čuvstvene), kojima reagiramo na vanjske događaje većom ili manjom ugodom ili neugodom.
  3. motivacijske - istovremeno s emocionalnim reagiranjem mi nastojimo nešto poduzeti, a jakost te motivacije ovisi o tome koliko nam je određeni podražaj važan.
Psihologija se bavi i poremećajima u doživljavanju i ponašanju, ličnošću, temperamentom, okolnim faktorima koji na to utječu...
Premet istraživanja psihologije su čovjekovi psihički procesi i ponašanje, a metode su eksperiment, anketa, opažanje i/ili mjerenje, povijesna metoda te mnoge druge zajedničke metode, i jedna specifična samo za psihologiju, a koju su bihevioristi odbacivali - introspekcija, koja se sastoji u sistematskom opažanju i bilježenju vlastitih psihičkih procesa.
Psihologija se primjenjuje u svim područjima koja imaju veze s ljudima, poput ekonomije, medicine, obrazovanja, prava, arhitekture...
Koja je uloga psihologa?
  • Pomoći ljudima u problemu/ima
  • Mjerenje i testiranje (psihologijski mjerni instrumenti i testovi)
  • Podučavanje
  • Znanstveno istraživanje
Što rade psiholozi?
  • Temeljna istraživanja
  • Primijenjena istraživanja
  • Savjetovanje
  • Psihoterapija – sustavna primjena psihologijskih znanja u postupku rješavanja problema ponašanja
  • Bihevioralna terapija – primjena principa učenja s ciljem izravne promjene ponašanja
Psihologijski pravci:
  • strukturalizam
  • funkcionalizam
  • biheviorizam
  • geštalt
  • psihoanaliza
Suvremeni pravci:
  • biologistički pristup
  • kognitivističkipristup
  • humanističko-egzistencijalni pristup
  • psihodinamski pristup
  • pristup sa stajališta učenja (biheviorizam i socijalno-kognitivistički pristup)
  • socijalnokulturalni pristup
Vezani članci
...

...



Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More