...

Anksiozni poremećaji


Anksiozni poremećaji danas su, uz depresiju, najčešći u psihijatriji ('era anksioznosti') jer smo daleko više i češće izloženi ispitnim situacijama (ispunjavanje normi različitog tipa) nego prije → sociološko objašnjenje; svijet više nije siguran - radi se o realnoj opasnosti koja objektivno postoji i kojoj smo svi izloženi (proporcija anksioznih poremećaja raste, čemu se još uvijek ne zna točan uzrok)

Što je anksioznost?
Pojam anksioznost označava različite osjećaje koji svi imaju zajedničku karakteristiku – strah.
Anksiozni fenomeni su međusobno različiti obzirom na karakter, intenzitet i trajanje.
Oni se javljaju kao nelagoda, uznemirenost, strepnja, plašnja, tjeskoba, strah (difuzan ili fobičan – usmjeren prema nekoj situaciji, predmetu), panika.

Anksioznost može biti normalna
Normalna anksioznost je česti pratilac svakodnevnih situacija. Ona prati donošenje odluka, razmišljanje o budućnosti, stresove, ispitne situacije, putovanja.
W. H. Auden je rekao da živimo u "eri anksioznosti".
Anksioznost je strah da će se u našim životima nešto loše dogoditi (bolest, nesreća, siromaštvo, bol, patnja). Ona ima adaptivnu funkciju - čini nas opreznijim, tjera nas da promišljamo, planiramo.

Kada normalna anksioznost prelazi u patološku?
Anksioznost se javlja u svakodnevnom životu i ima motivacijsku i adaptivnu funkciju - čini nas opreznijim, tjera nas na promišljanje i planiranje.  Osoba može kontrolirati anksioznost.
Anksioznost prelazi u patološku u slučajevima kada se javlja:
- izvan ili mimo opasnosti
- postoji dugo nakon stresa ili opasnosti
-  remeti funkcioniranje osobe
FIZIOLOŠKA ANKSIOZNOST javlja se zbog realne opasnosti (npr. prometna nesreća); ona je evolucijska datost, bez nje nema preživljavanja
Kada fiziološka prelazi u patološku anksioznost?- Ako mi kontroliramo anksioznost, tada je ona fiziološka
- Ako ona kontrolira nas (ometa naše funkcioniranje) tada je patološka
- Ako se strah javi mimo opasnosti ili dugo nakon što je opasnost prošla, također se radi o patološkoj anksioznosti

ETIOLOGIJA ANKSIOZNOSTI

Anksioznost je multifaktorijalno uzrokovana:
-  Biološke hipoteze
-  Psihodinamske teorije
-  Bihevioralni model
-  Socijalne teorije

BIOLOŠKE HIPOTEZE
- noradrenalinski sustav je odgovoran, on povlači serotonin, a serotonin dopamin → sve se mijenja po principu klackalice


PANIČNI POREMEĆAJI

Panični poremećaj s agorafobijom
- Intenzivan strah od otvorenog prostora, javnih mjesta, prisustva mnoštva ljudi, kada se bolesnik ne može skloniti na sigurno mjesto.
- 3 puta češće u žena

Panični poremećaj bez agorafobije
- Napadi straha, počinju naglo, jakog su intenziteta, javlja se osjećaj užasa, nadolazeće opasnosti.
- Prisutni lupanje srca, gušenje, vrtoglavica, nesvjestica, strah od smrti, infarkta, "da će poludjeti"
- 2 puta češće u žena

HIPERVENTILACIJA
- smanjenje količine kisika, uz porast štetnih plinova, nastaje PANIČNA ATAKA (disanje u vrećicu!)
- panični napad može biti sa i bez agorafobije; javlja se strah da će osoba poludjeti ili da će umrijeti, ako postoji i agorafobija tada se osoba boji da mu se neće moći pomoći u velikom prostoru

AGORAFOBIJA (bez prethodne anamneze paničnog poremećaja)
  • Strah od mjesta i situacije (ili njihovo izbjegavanje) iz kojih bi bijeg bio otežan ili nemoguć.
  • Kod osobe koja je sama izvan doma, na putovanju, u gužvi, u redu.
  • Ne radi se o strahu od otvorenog prostora, već o strahu od velikog prostora (npr. košarkaška dvorana)

SOCIJALNA FOBIJA
  • Strah od ljudi i socijalnih situacija, odnosno socijalnog izlaganja gdje bi osoba mogla doživjeti neugodnost. Poglavito kod javnog nastupa.
  • Javljaju se poteškoće u socijalnom funkcioniranju, na radnom mjestu, u emocionalnoj vezi.

SPECIFIČNA FOBIJA
  • Jednostavna ili izolirana fobija
  • Strah od specifičnih situacija i objekata
  • Strah od životinja (zmije, pauci), prirodnog okoliša (visina, voda, grom), krvi, injekcije, povrede
  • Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman, ali "to je jače od nje"

OPĆI (GENERALIZIRANI) ANKSIOZNI POREMEĆAJ
  • Slobodno lebdeći, neodređeni strah, iščekivanje, uznemirenost, napetost, hiperaktivnost autonomnog živčanog sustava.
  • Pristuna su barem TRI od slijedećih simptoma: nemir, osjećaj kao da je "na rubu živaca", lako umaranje, teškoće koncentracije, razdražljivost, poremećaji spavanja
  • Dojam da će se nešto općenito loše dogoditi u budućnosti (ako se strah može povezati s nečim specifičnim razlogom radi se o fobijama)
  • Generalno, anksioznost se 2 do 4 puta češće javlja kod žena; za tu spolnu razliku ne postoji objašnjenje (npr. za depresiju postoji - hormoni)

OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ
  • Prisustvo prisilnih misli i radnji
  • Prisilne se misli javljaju mimo volje oboljelog, on shvaća njihovu besmislenost, ali se ne može njima oduprijeti
  • Prisilne radnje: pranje ruku, tuširanje, pokreti tijela, način hodanja
  • Podjednaka spolna zastupljenost
  • OCD također spada u anksiozne poremećaje

TERAPIJA ANKSIOZNIH POREMEĆAJA
  • najbolje rezultate daje kombinacija racionalne farmakoterapije (što prije dati i što jeftinije) i psihoterapije (i to kognitivno-bihevioralne)
  • psihofarmaci → lijekovi za anksiozne poremećaje
  • ANKSIOLITICI, najpoznatiji su benzodiazepini (npr. apaurin, normabel, persen)
  • u novije vrijeme sve se više daju antidepresivi (i to serotoninergički) jer daju bolje rezultate nego kod depresije

ANKSIOLITICI
  • Lijekovi koji ublažavaju ili uklanjaju anksiozne fenomene.
  • Smanjuju napetost, uznemirenost, agitiranost.
  • Ne oštećuju spoznaje i opažajne procese.
  • Nisu učinkoviti u djelovanju na depresivne i psihotične simptome, ali se i kod njih koriste kao dodatna terapija.
  • Izazivaju hipnotski učinak (hipnotici).
RAZVITAK ANKSIOLITIKA
  • Alkohol, opijati, bromidi
  • Barbiturati (derivati barbiturne kiseline): Mali terapijski indeks, indukcija jetrenih enzima, zlouporaba i ovisnost, veliki broj smrtnih ishoda kod predoziranja 
  • Klorpromazin (1952.)
  • Benzodiazepini: Klordiazepoksid (1957.)
  • Nebenzodiazepinski anksiolitici (buspiron), antidepresivi (SSRI), beta blokatori 
NAJZNAČAJNIJI PREDSTAVNICI
  • Diazepam (Apaurin, Normabel, Diazepam): Antikonvulziv, mioreaksans; 4-40 mg 
  • Lorazepam (Loram, Lorsilan, Tavor): Brzo stvara ovisnost; 2-8 mg
  • Oksazepam (Oxazepam, Praxiten): 45-90 mg
  • Klonazepam (Rivotril): Antiepileptik, 1-8 mg
  • Alprazolam (Xanax SR, Xanax, Helex, Misar): Benzodiazepin 2. generacije, osobito djelotvoran kod paničnih ataka, 2-6 mg

NEBENZODIAZEPINI

1. Anksiolitici
Buspiron (Travin)
Azaspirodekanedin, inhibira pražnjenje 5-HT neurona i smanjuje serotoninergičku aktivnost. Doza 20-30 mg. Rezistentnost na buspiron kod bolesnika koji su ranije uzimali benzodizepine.

2. Hipnotici
Zolpidem (Sanval, Zonadin)
Imidazopirin, 5-10 mg. Skraćuje vrijeme uspavljivanja, održava fazu dubokog spavanja, smanjuje broj noćnih buđenja.
Zaleplon (Zan)


AKUTNI STRESNI POREMEĆAJ
  • Akutna reakcija na stres(or) koja se javlja u roku od nekoliko minuta do nekoliko dana. 
  • Poremećaji pažnje, dezorijentacija, nesposobnost shvaćanja, disocijativna amnezija.

POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ
  • Osnovni preduvjet za pojavu PTSP-a je izlaganje ekstremnom traumatskom iskustvu (prisustvovanje zlostavljanju, ranjavanju, smrti druge osobe ili je bio ugrožen sam bolesnik).
  • Traumatski događaji mogu biti izazvani od drugih ljudi (rat, otmica, zarobljavanje, mučenje, fizičko i spolno zlostavljanje), u prometu, u stanju teških bolesti, kod prirodnih nepogoda (potres, poplava).
  • Osjećaj bespomoćnosti je ključan za razvitak PTSP-a.
  • Izbjegavanje svega onoga što podsjeća na traumatski stres
  • Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva (flash back epizode, "ružni" snovi)
  • Simptomi pojačane pobuđenosti
  • Klinička slika ovisi o intenzitetu i karakteru samog traumatskog događaja, premorbidnom funkcioniranju, ranijim zlostavljanjima i agresivnom ponašanju, socioekonomskom statusu, inteligenciji.
Vezani članci
Hitna (urgentna) stanja u psihijatriji
Neuroza

...



Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More