Kontrola emocija - kako kontrolirati emocije?

Emocije se ne mogu kontrolirati direktno već samo indirektno,  tj. mogu se izbjegavati situacije u kojima se javljaju nepoželjne emocije ili osigurati  uvjeti u kojima će doći do emocionalnog rasterećenja.

1) gledanje u lice svakoj emociji
- treba samome sebi priznati emociju koju osjećamo jer će se na taj način intenzitet emocija smanjiti (npr. ako osjećamo neki strah, treba ga priznati jer se inače javlja još veći)

- npr. ako se neki muškarac boji nečega i to si ne prizna, onda se javlja strah da osobe oko njega ne primijete da se boji

2) izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija
- npr. ako nekoga inače jako pogađa smrt, bolje je da ta osoba ne odlazi na sprovode;
- jake treme pred odgovaranjem možemo se riješiti tako da dobro naučimo gradivo

3) povećanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija i emocija
- npr. strah od utapanja suzbiti tako da se nauči dobro plivati

4) reinterpretiranje situacije u kojoj se javljaju jake emocije (situacije koje se čine bezizlazne)
- događaje treba prepričati osobi kojoj vjerujemo
- prepričavanjem neke situacije koja izaziva strah taj strah se ponovno javlja, ali u manjoj mjeri
- s fobijama je isto tako (strah od zatvorenog prostora, strah od penisa…)

5) angažiranje aktivnošću u toku doživljavanja emocije
- npr. ako nas netko po mraku pošalje van, a mi se bojimo mraka, počnemo pjevati ili zviždati.

6) otkrivanje humora u svakoj životnoj situaciji koliko god ona bila opasna, neprijatna ili čak tragična
-  npr. osobe koje teško doživljavaju emocije na sprovodima pokušavaju naći neki humoristični detalj

7) fizička relaksacija
- npr. trčanje, vožnja bicikla i slično - abreagira jake emocije, tj. smanjuje stres

8) uklanjanje briga
- brige stvaraju velike tenzije (napetosti)
- najbolje je da čovjek ne misli unaprijed o onome što bi se moglo dogoditi tj. ne živjeti s brigama
- svaki događaj ima svoju vrijednost, ovisno o tome koliku mu vrijednost pridajemo, toliko će nam i brige zadati (npr. skupljanje kutija za šibice, iako naoko nevažno, za osobu kojoj je to važno donosit će veće brige nego ostalima)

Postoje neke teorije koje govore da postoje emocionalne inteligencije tj. osobe koje znaju dobro
kontrolirati svoje emocije i procijeniti tuđe i obično se dobro snalaze u životu

Vezani članci
...

Opširnije

Anksioznost i Gestalt terapija

Gestalt psihologija temelji se na postavci da živa bića percipiraju neki oblik kao cjelinu, a ne kao pojedine dijelove od kojih se sastoji, kojoj pripisuju značenje. Organiziraju svoje percepcije u smislene cjeline. Percipira se cjelina čak i kada neke informacije nedostaju. Točnost percepcije temelji se na urođenoj sposobnosti trenutnog iskustva u ovdje i sada, te se upravo u GT vjeruje u tu sposobnost osvještavanja i uvida, a ne u interpretaciju.

Prema postavkama GT osoba egzistira kroz razlikovanje sebe od okoline i kroz povezivanje sebe i drugih (potreba za zajedništvom i potreba za odvojenošću). Ljudi su definirani svojim granicama odnosno svaka osoba ima svoje granice, koje se nazivaju 'ja-granice', i predstavljaju dozvoljenu razinu kontakta za određenu osobu.
Postoji čitav spektar različitih granica kontakta. 'Ja-granice' nisu fiksne: važno je da osoba drži svoje granice propusnim kako bi moglo doći do promjene, ali i čvrstim kao bi osoba bila autonomna.
Kako bi osoba ostvarila dobar kontakt treba posegnuti prema svojim granicama i istražiti ih. Ukoliko osoba ima vrlo rigidne i čvrste 'ja-granice', te strah od njihove ekspanzije, može doći do pojave prevelike količine uzbuđenja koje osoba potiskuje, što doživljava kao pojavu anksioznosti.
S druge strane, promjena granica može dovesti i do značajne ugode.
Pomicanje vlastitih granica kod ljudi izaziva strah i to od gubitka vlastitog identiteta, no ono što je potrebno istražiti je identitet koji se razvija. Upravo je eksperiment u Gestalt terapiji jedan od načina da osoba osjeti svoje granice, mjesto uzbuđenja i njihovo širenje.

U kontekstu Gestalt terapije, koncept anksioznosti stavlja veći naglasak na proces nego na sadržaj anksioznosti. Prema jednoj od definicija anksioznost je uzbuđenje bez podrške.

Anksioznost se doživljava kao uzbuđenje koje je poremećeno ili je bez podrške. Uzbuđenje treba kognitivnu i fiziološku podršku.
1. Kognitivno, anksioznost je iskustvo raskoraka između sada i prije, između sada i kreativne ekspresije uzbuđenja. Razvija se kognitivno kroz gubitak usmjerenosti u sadašnjost. To uzima formu negativnih predviđanja, pogrešnih interpretacija i iracionalnih vjerovanja.
2. Promatranje anksioznosti iz fiziološke perspektive odnosi se na potrebu organizma za kisikom kao podrškom uzbuđenju.

Gestalt terapija promatra anksioznost i kao karakterološku osobinu. Anksioznost se razvija kada smo "zarobljeni" između našeg interesa za nečim i našeg straha od toga.
Što je zapravo anksioznost? Prema definiciji Fritza Perlsa, osnivača Gestalt terapije:

"Anksioznost je uzbuđenje bez disanja."

Što je disanje pliće i brže - anksioznost je veća. Nešto uzbudljivo se događa i stoga morate DISATI!

Evo i primjer jednostavne vježbe:
- Zamislite neku situaciju koja vam je uzbudljiva / uznemirujuća.
- Dišite. Dišite. Dišite.
- Razmišljajte o toj situaciji i nastavite disati.
Osjećaj tjeskobe trebao bi se ublažiti.

Vezani članci
Gestalt terapija

Opširnije

Kako biti psihijatar?

Malo humora na račun struke... :-)

Vezani članci
...

Opširnije

Gestalt terapija

Gestalt terapija je humanistička grana psihoterapijskih škola, čiji je cilj povećati polje svjesnosti u određenom području doživljavanja, kao i povećati sposobnost pojedinca da osvijesti svoje automatsko reagiranje (navike) u pojedinoj situaciji i time sebi omogući izbor djelovanja u toj situaciji.

Cilj Gestalt terapije

Jedan od ciljeva, ako ne i najvažniji, Gestalt terapije je - promjena podrške u okolini za podršku u samoj/me sebi. Gestalt terapeut ne pruža klijentu "pomoć" kroz savjete i instrukcije, jer bi na taj način pružio svoje odgovore i svoju svjesnost. A svaka osoba treba potražiti i naći svoje odgovore
jer će jedino tako sam/a određivati svoj put. U Gestalt terapiji nastoji se da klijent/ica u što većoj mjeri sam/a provodi svoju terapiju dok je terapeut promatrač, komenator i vodič terapijskog procesa.


Važni pojmovi

1. CILJ GESTALT TERAPIJE:

Osnovni cilj u Geštalt terapiji je osvješćivanje i s time se pruža mogućnost većeg izbora, dakle povećati polje svjesnosti u određenom području doživljaja kao i povećati sposobnost pojedinca da osvijesti svoje automatsko reagiranje (navike, obrasce) u pojedinoj situaciji i time sebi omogući djelovanje u toj situaciji.
Poznavanje sebe i okoline, prihvaćanje sebe i biti sposoban uspostaviti kontakt s okoklinom.
Klijenti bi trebali postati diskriminativni i biti u mogućnosti izabrati za njih dobro rješenje.

2. POSTAVKE GEŠTALT TERAPIJE O PRIRODI ČOVJEKA I NJEGOVU RAZVOJU

• Čovjek je rođen kao dobar i potencijalno sretno biće.
• Životni uvjeti - okolina i društvo - pretvaraju prirodno dobro u loše kod mnogih ljudi.
• Pojedinac može naučiti kako da si vrati svoju dobru prirodu, ali ako je želi zadržati, mora postati zrela i autonomna osoba.

3. OSNOVNI POJMOVI GESTALT TERAPIJE

SVJESNOST I KONTAKT - daju podlogu iz koje se spontano izvodi promjena ponašanja i doživljavanja. Nasilan pokušaj promjene smatra se pokušajem da realiziramo neku svoju ili tuđu predodžbu o sebi.

Svjesnost - doživljaj kontakta s onim što jest sada.
- svjesnost onoga što jest
- svjesnost onoga što biramo
- odgovornost za učinjen izbor

SVJESNI KONTAKT s drugom osobom dovodi do promjena, ostavlja trag u psihičkom funkcioniranju osobe.
KONTAKT je potreban ako želimo da se dogodi rast i promjena. Promjena je neminovna čim uspostavljamo kontakt s okolinom. Kontakt je iskustvo granice onog što sam ja i onog što nisam ja. Interakcija uz zadržavanje vlastitog identiteta odvojenog od onog što nisam ja.

4. SADA - najznačajnije vrijeme

Jedan od glavnih doprinosa geštalta je naglašavanje na učenju iskustva onoga što se događa SADA
usmjeravanje na PROŠLOST može biti način da se izbjegne suočavanje sa sadašnjim stanjem.
Da se pomogne klijentu suočiti sa sadašnjosti, geštalt terapeut postavlja pitanja ''što'' i ''kako'', ali rijetko postavlja pitanja ''zašto''. Da se osvijeste osjećaji sadašnjeg trenutka geštalt terapeut često pita klijenta kako se sada osjeća ili što se sada događa s njim, o čemu sada razmišlja ili slično.
Želja geštalt terapeuta je da klijent u ovom trenutku dođe u što je moguće bliži i realniji kontakt sa vlastitim iskustvom.

5. GESTALT JE USPJEŠAN ZA:

Anksiozne, depresivne, fobičare, perfekcioniste - "presocijalizirane ljude"
Uspješan je i kod psihosomatskih smetnji, interpsihičkih konflikata, problema s autoritetom.

NIJE PRVI IZBOR ZA:

Psihotične, borderline, opsesivno-kompulsivne neuroze. Tim poremećajima preporučuje se neki drugi psihoterapijski pristup.

ŽIVOTNA FILOZOFIJA GESTALT TERAPIJE

1. Živi u sada. Brini se o sadašnjosti, a ne o prošlosti ili budućnosti. Ne bježi iz sada, jer prošlost i budućnost, to su samo fantazije i misli.

2. Živi ovdje, u trenutnoj situaciji. Koncentriraj se na ono što je ovdje prisutno.

3. Prihvati sebe kakav/a jesi.

4. Opažaj svoju okolinu i postupaj s njom shodno tome kakva ona jest a ne kakva bi ti želio/ljela da bude. Doživljavaj druge i stvarnost kakvi jesu.

5. Budi pošten/a prema sebi.

6. Izrazi se kroz svoje želje, misli i osjećaje i nemoj manipulirati sobom i drugima kroz racionalizacije, očekivanja, procjenjivanja i iskrivljavanja.

7. Doživi u potpunosti čitavu skalu svojih osjećaja, kako ugodnih, tako i neugodnih. Upusti se u ono što smatraš nezgodnim i bolnim isto tako spremno kao što se upuštaš u ono što je radosno i ugodno. Drugim riječima, ne ograničavaj svoju svjesnost, dakle, ne izbjegavaj ništa.

8. Ne prihvaćaj zahtjeve izvana koji su u suprotnosti sa tvojim poznavanjem sebe. Dakle, nemoj prihvaćati nikakve "moram ovo ili ono" i "ovo treba biti ovako ili onako", osim tvojih vlastitih.

9. Budi spreman/na eksperimentirati, susresti se sa novim situacijama. Prestani nepotrebno razmišljati o onome što možeš isprobati – pokušaj i vidi.

10. Budi spreman/a na promjene i razvoj. Preuzmi potpunu odgovornost za svo svoje ponašanje, sve osjećaje i sve misli.

Vezani članci
...

Opširnije