Nuspojave antipsihotika

I. NA PONAŠANJE 

- farmakogena depresija i distimija, anksioznost
- kvantitativni poremećaji svijesti (od somnolencije do kome)
- delirantne manifestacije - noćni nemir, tremor, znojenje, čulne obmane
- ekspanzivno razdražljvia stanja, hiperaktivnos, impulzivne reakcije, paranoidno - halucinatorni simptomi
- bizarni snovi
- teškoće socijalne adaptacije, učestali konflikti

II. NEUROLOŠKE

III. NE-NEUROLOŠKE

a) anti- histaminski efekti - hipotenzija, sedacija, porast tjelesne težine

b) anti NA (noradrenergički) alfa1 receptori

• vrtoglavica 
• posturalna hipotenzija 
• ortostatska hipotenzija 
• refleksna tahikardija

anti alfa2 = kočenje antipsihotičkog učinka klonidina, gvanitidina i alfa metildope
kočenje uptake NE – poremećaj erekcije i ejakulacije, tremor, tahikardija, produbljenje depresije, povećanje presornih učinaka simpatomimetičkih amina

c) anti muskarinske (antikolinergičke) /suh, crven kao cikla/

• centralni i periferni anti-kolinergički efekti 
• zamagljen vid, suha usta, retencija urina, opstipacija, sinus tahikardija 
• karijes, smanjenje salivacije, smanjenje znojenja 
• fotofobija
• ortostatska hipotenzija
• povećanje tjelesne težine
• retrogena ejakulacija, seksualne disfunkcije
• sniženje bronhalne sekrecije, spazam bronha, pogoršanje astme (antikolinergici-anti-bronhokonstriktorno)
• hipertermija
• problemi memorije
• glaukom uskog kuta
• antikolinergički delirij

d) anti dopaminergičke

• - endokrine - hiperprolaktinemija, menstrualne disfunkcije, seksualne disfunkcije
• - neurološke NP
• 1. poremećaji kretanja -
• 2. na multiple sustave - 

Vezani članci
Antipsihotici koji se najčešće koriste
Više informacija o antipsihoticima

Opširnije

Poremećaji ličnosti: Skupina A - ČUDNA ILI EKSCENTRIČNA GRUPA

- uključuje paranoidne, shizoidne i shizotipne poremećaje ličnosti.

Osobe pogođene ovim poremećajem koriste obrambene mehanizme projekcije i fantazije, a mogu imati i sklonosti prema psihotičnim mislima.

• Projekcija se odnosi na pridodavanja neugodnih misli i osjećaja na drugu osobu (npr. predrasude, paranoja).
• Fantaziranje se odnosi na stvaranje izmišljenog svijeta pomoću kojeg se osoba nosi sa problemom samoće.
• Paranoja je osjećaj proganjanja ili nepoštenog odnosa od strane okoline (npr. osjećaj da se uvijek govori o njima, da se samo njima smije).

A.1. PARANOIDNI POREMEĆAJ LIČNOSTI

• Paranoidni poremećaj ličnosti označava duboko i neosnovano sumnjičenje i nepovjerenje u ljude, preosjetljivost na druge osobe i nemogućnost izlaženja na kraj sa osobnim emocijama.
• Osobe zahvaćene ovim problemom ne pokazuju znakove psihotičnosti.
• Iako paranoidne osobe zadržavaju moć urednog opažanja svoje okoline, oni kao po pravilu sva djelovanju drugih osoba krivo interpretiraju kao namjerno ponižavajuće ili prijeteće.
• Ovakve osobe često pristupaju mističnim religioznim skupinama, pseudoznantsvenim i kvazipolitičkim skupinama, što ih čini još izoliranijima od zajednice i pojačava osjećaj neprijateljstva drugih prema njima samima.
• Simptomi karakteristični za ovaj poremećaj uključuju:
• sumnju na iskorištavanje i zlobnost drugih osoba, naravno bez dovoljnih dokaza u stvarnosti.
• Uz to se javlja i preokupacija s neopravdanim dvojbama (npr. o iskrenosti svojih prijatelja ili radnih kolega).
• Naravno da se takve osobe odbijaju povjeravati drugima jer bolesno vjeruju da će sve informacije koje bi kazali nekome kasnije biti iskorištene protiv njih samih.
• Takve osobe nalaze povoda za osjećaj ugroženosti ili ponižavanja i u najbeznačajnijim gestama, riječima ili događajima. Uz to su prisutni stalno gunđanje, percipiranje napada na vlastiti karakter i reputaciju koji nisu očiti drugim osobama, a kao posljedica takvih rezoniranja, i brzih, ljutitih ispada ili protunapada.
• Vjernost bračnog druga ili seksualnog partnera praćena je stalnom sumnjom, bez uporišta i dokaza u stvarnosti.
• Za postavljanje dijagnoze potrebna je prisutnost barem 4 spomenuta simptoma.
• Osobe pogođene paranoidnim poremećajem ličnosti rijetko sami traže pomoć i liječenje. Ipak, ako zatraže liječenje, individualna psihoterapija je jedini način da se počne. Povremeno mogu podnositi i grupne terapije. Antipsihotike opravdano je primijeniti tek u stadijima uznemirenosti bolesnika.
  

 A.2. SHIZOIDNI POREMEĆAJ OSOBNOSTI

• Ovaj poremećaj karakteriziran je sveobuhvatnim otuđenjem od socijalne okoline i smanjenom mogućnošću izražavanja emocija u interpersonalnim odnosima koje se javlja u ranoj odrasloj dobi.
• Za ovaj oblik poremećaja ličnosti karakterističan je izostanak želje ili uživanja u bliskim međuljudskim odnosima, izbor aktivnosti koje uključuju samački način življenja, manjak želje za seksualnim iskustvima s drugim osobama, nedostatak uživanja i oduševljenja u većini aktivnosti, manjak bliskih prijatelja, očita nezainteresiranost, emocionalna hladnoća i otuđenost.
• Da bi se postavila dijagnoza spomenutog poremećaja potrebno je utvrditi najmanje 4 simptoma.
• Ovakvi bolesnici problematični su za liječenje. Bolničko okruženje i liječnički, psihijatrijski tretman često shvaćaju kao napad na njihov svijet. Stoga često bježe iz zdravstvenih ustanova.
• Kao početno liječenje preporuča se individualna psihoterapija. Najbolja metoda liječenja bila bi grupna terapija ako je oboljela osoba može podnijeti. 

A.3. SHIZOTIPALNI POREMEĆAJ OSOBNOSTI

• Glavna osobina shizotipalnog poremećaja ličnosti jesu "čudni" oblici ponašanja, razmišljanja i opće pojave bolesne osobe. Nabrojene karakteristike nisu dovoljne ekstremne da bi se mogle svrstati u shizofreniju, a ne javljaju se ni psihotične epizode.
  Smatra se da oko 3% populacije pati od ovog poremećaja.
• Poremećaj je trajno karakteriziran nedostatkom socijalnih i interpersonalnih kontakata.
• Simptomi prisutni kod ovog poremećaja uključuju ideje odnosa, čudna vjerovanja i magijska razmišljanja (vjerovanje u vidovitost, telepatiju, razna praznovjerja, postojanje "šestog čula").  Prisutno je i čudno razmišljanje uz čudan govor (metaforična, preopširan, stereotipan). Osim toga, javlja se i podozrivost, neprimjereni i suspregnuti afekti. Ponašanje i pojavnost takvih osoba je neuobičajeno i čudno. Sve to uzrokuje manjak bliskih prijatelja, uz prisutnost izražene i jake socijalne tjeskobe koja vjerojatno proizlazi iz paranoidnih strahova.
• Grupna terapija je metoda liječenje za ove bolesnike, i prema rezultatima provedenih istraživanja, daje bolje rezultate od individualne psihoterapije. 

Vezani članci
Poremećaji ličnosti: Skupina B - DRAMATIČNA, EMOCIONALNA ILI NEPOSTOJANA GRUPA
Poremećaji ličnosti: Skupina C - TJESKOBNA SKUPINA, INHIBIRANI, OVISNI I OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ LIČNOSTI

Opširnije