...

Poremećaji ličnosti: Skupina B - DRAMATIČNA, EMOCIONALNA ILI NEPOSTOJANA GRUPA


- uključuje histrionske, narcisoidne, antisocijalne ili "borderline" poremećaje ličnosti.

Osobe pogođene ovim poremećajima koriste obrambene mehanizme poput disocijacije, poricanja, gledanje na svijet "crno-bijelo" (engl. "splitting") i nekontroliranog motoričkog izražavanja misli i emocija (engl. "acting out").
  • Disocijacija se odnosi na nesvjesno zaboravljanje neugodnih osjećaja i asocijacija.
  • Proces nijekanja, odnosno poricanja usko je vezan uz mehanizam disocijacije. U poricanju bolesnik odbija primiti na znanje neku misao ili osjećaj, ili pak želi, ali to ne može.
  • "Splitting" je pojava kada bolesna osoba vidi druge osobe ili kao potpuno dobre ili kao potpuno zle. Takva "romantična" podjela svijeta na crno-bijelo otežava uspostavljanje kompleksnijih, svakodnevnih ljudskih kontakata i socijalnih veza.
  • Osim opisanim obrambenih mehanizama osobe se često žale na poremećaje raspoloženja i tzv. somatizacijski poremećaj.

B.1. HISTRIONSKI POREMEĆAJ LIČNOSTI

  • Ovakve osobe traže pažnju i iskazuju izrazitu emocionalnost. Njihove emocije su plitke i često se mijenjaju.
  • Najčešće se radi o privlačnim i zavodljivim osobama, s prenaglašenom brigom za svoj vanjski izgled.
  • Prisutan je sveobuhvatni način ponašanja jako izražene emocionalnosti i stalnog traženja pažnje koji počinje u vrijeme ranije odrasle dobi.
  • Karakteristično za ovaj poremećaj jest osjećaj nelagode kada osoba nije u centru pažnje, interakcija s drugim osobama koja se može okarakterizirati kao neprikladno seksualna, zavodljiva i provokativna.
  • Osim toga osjećaji te osobe su neiskreni, točnije se opisuju kao plitki i brzo se mijenjaju.
  • Takva osoba konstantno koristi svoj fizički izgled da bi privukla pozornost na sebe.
  • Govor takvih osoba je pun dojmova iako bez detalja.
  • Osim toga, kod ovog poremećaja javlja se i povećana sugestibilnost od strane drugih osoba ili okolnosti i na kraju jako isticanje važnosti nekih veza i poznanstva.
  • Uz ove glavne simptome poremećaja ličnosti česti su i poremećaji raspoloženja i poremećaji u smislu somatizacije psihičkih tegoba, odnosno odražavanja ‘negativne’ psihičke energije na organizam.
  • U liječenju se koristi psihoterapija, individualna i grupna, ali i lijekovi, posebno antidepresivi.

B.2. NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI

  •  Pojedinci s dijagnozom ovog poremećaja ličnosti imaju osjećaj grandioznosti u svezi s osobnom važnošću, dok su u isto vrijeme jako osjetljivi na kritiku.
  • Gotovo da ne posjeduju mogućnost suosjećanja s drugima, a češće su zaokupljeni pojavom nego sadržajem.
  • Pogođene osobe pokazuju osjećaj grandioznosti, bilo to fantaziranje ili iskazivanje manirama, iskazuju potrebu da im se divi, i manjak suosjećanja koji počinje u mlađem odraslom dobu.
  • grandiozni osjećaj osobne važnosti se može iskazivati kao pretjerano naglašavanje osobnih postignuća i talenata. Zaokupljeni su fantazijama o neograničenom uspjehu, moći, izuzetnosti, ljepoti i idealnoj ljubavi.
  • Oni vjeruju da su posebni i jedinstveni i da ih mogu razumjeti samo osobe visokog statusa, a uz to iskazuju jaku potrebu da im se divi.
  • Također, oni iskazuju nerazumna očekivanja podilaženja i automatskog slaganja s njihovim stavovima.
  • Interpersonalni odnosi kojih su oni dio pokazuju eksploatacijski odnos na štetu drugih osoba.
  • Nedostaje im mogućnost suosjećanja, dok često misle da su im drugi zavidni i ljubomorni na njih. Nije rijedak ni arogantni nastup.
  • Kao i kod drugih poremećaja ličnosti iz ove skupine, pogođene osobe pokazuju poremećaje raspoloženja. Uglavnom se radi o depresiji i depresivnim raspoloženjima. Preokupiranost vlastitom pojavom izuzetno jako je izražena. Osim toga javlja se i problem somatizacije.
  • U liječenju se koristi individualna i grupna psihoterapija.

B.3. ANTISOCIJALNI POREMEĆAJ LIČNOSTI

  • Osobe koje pate do ovog oblika poremećaja ličnosti imaju povijest trajnog i kroničnog antisocijalnog ponašanju u sklopu kojeg se vrši nasilje nad pravima drugih.
    Osnovni poremećaj kod ovog stanja jest nemogućnost kontroliranja impulsa.
  • Osobe pogođene ovim poremećajem pokazuju nedostatak osjećaja prema drugima. Oni su egocentrični, sebični i pretjerano zahtjevni. Uz to, često se kod njih ne mogu pronaći znakovi tjeskobe, kajanja i krivnje.
    Kršenje prava i zakona zajednice karakteristično je za ovaj poremećaj ličnosti.
  • Pojmovi poput 'sociopat' ili 'psihopat' koriste se za osobe kod kojeg je posebno izraženo devijantno antisocijalno ponašanje.
  • Ovo stanje smatra se doživotnim, a za dijagnozu je važno da je poremećaj u ponašanju prisutan već u adolescenciji.
  • Osobe koje koriste nelegalne supstance (droge) često spadaju u skupinu antisocijalnih poremećaja. Međutim, ako je problem te osobe vezan isključivo za zlouporabu droga, i ako osoba osjeća krivlju zbog svog ponašanja onda se dijagnoza antisocijalnog poremećaja ličnosti može isključiti.
  • Često postoje podaci o sličnim poremećajima u obitelji. Stoga se danas smatra da u razvijanju ovog poremećaja ulogu igraju i okoliš u kojem osoba odrasta, ali i genetski faktor. Problemi u obitelji vezani uz alkoholizam također povećava rizik od antisocijalnog ponašanja.
    Antisocijalno ponašanje može nastati i kao posljedica traume mozga, ili upale mozga (encefalitis).
  • Liječenje je potrebno provoditi isključivo na odjelima, a kao učinkovitija metoda pokazale se grupna terapija.
    Osim psihodinamskog pristupa kod nekih bolesnika stanje se može poboljšati lijekovima.

B.4. "BORDERLINE" ili GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI

  • Glavni poremećaj jest nestabilnost poimanja samog sebe, među-osobnih odnosa i raspoloženja.
  • Karakterističan je uzorak ponašanja obilježen nestabilnošću međuljudskih odnosa, poimanja samog sebe, afekata i kontrole afekata što počinje u ranoj odrasloj dobi.
  • Stanje je obilježeno velikim naporom u izbjegavanju stvarnih ili izmišljenih vezanja.
  • Međuljudski odnosi su nestabilni i intenzivni. Identitet o samom sebi je nestalan i poremećen. Prisutna je impulzivnost u barem dvije aktivnosti koje su potencijalno štetne za tu osobu (seks, zlouporaba droga, prežderavanje).
  • Suicidalno ponašanje može biti prisutno ili ponašanje koje naginje samoranjavanju.
  • Prisutan je kronični osjećaj praznine.
  • Osjećaj ljutnje je intenzivan, bez kontrole i neprikladan za određenu situaciju.
  • Ova vrst poremećaja prisutna je u 1-2% populacije.
  • Dijagnoza je češća dva puta više kod žena.
  • Uzrok ove vrste poremećaja najvjerojatnije je poremećaj u ranom razvoju ličnosti.
  • Čest nalaz je teško zlostavljanje u djetinjstvu.
  • U terapiji se koristi psihodinamski pristup, ali i lijekovi.
Vezani članci
Poremećaji ličnosti: Skupina A - ČUDNA ILI EKSCENTRIČNA GRUPA
Poremećaji ličnosti: Skupina C - TJESKOBNA SKUPINA, INHIBIRANI, OVISNI I OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ LIČNOSTI

...



Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More