...

Poremećaji ličnosti: Skupina C - TJESKOBNA SKUPINA, INHIBIRANI, OVISNI I OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ LIČNOSTI


Osobe pogođene ovim poremećajem pokazuju obrambene mehanizme poput izolacije, pasivne agresije i hipohondrije.
  • Izolacija se javlja kada je neki neočekivan osjećaj, djelo ili ideja odijeljena od emocije koja je normalno s tim povezana. Bolesnici su sređeni, kontrolirani i mogu govoriti o događajima iz svog života bez osjećaja.
  • Pasivna agresija događa se kada je otpor neizravan i često okrenut protiv osobe same. Stoga su namjerno padanje ispita i klaunsko ponašanje oblici pasivno - agresivnog ponašanja.
  • Hipohondrijaza često je prisutna kod osoba s poremećajem ličnosti, posebno kod ovisnih i pasivno-agresivnih osoba.

C.1. OVISNI POREMEĆAJ LIČNOSTI

  • Osobe s ovim poremećajem dopuštaju drugima da upravljaju njihovim životima jer to nisu u stanju sami.
  • Drugi ljudi (poput bračnih partnera) određuju sve ključne životne odluke umjesto njih, poput mjesta življenja, odabir posla i sl.
  • Potrebe ovisnih ljudi nalaze se na drugom mjestu, iza osoba o kojima su ovisni, da bi izbjegli bilo kakvu mogućnost donošenja vlastitih odluka i odgovornosti. Ovisne osobe vide sebe kao bespomoćne i glupe.
  • Neki autori smatraju da uzrok ovog poremećaja može imati korijene u kulturološkim osnovama neke zajednice u kojoj se od određene skupine ljudi očekuje da budu ovisniji o drugima.
  • Jako je izražena potreba za brigom o njima i javlja se strah od odvajanja od nekoga uz koga je bila ovisna.
  • Ovakvo ponašanje javlja se u ranoj odrasloj dobi, a može se javljati u različitim kontekstima.  Najčešći znakovi ovakvog ponašanja su:
    • nesposobnost donošenja svakodnevnih odluka bez puno savjeta drugih ljudi i njihove potpore
    • potreba da drugi preuzimaju odgovornost za većinu postupaka u njihovom životu
    • poteškoće izražavanja vlastitog neslaganja s okolinom zbog straha od gubitka potpore
    • izlaganje izuzetnim žrtvama da bi se zadržala potpora pojedine osobe ili okoline
    • osjećaj nelagode i bespomoćnosti kad takva osoba ostane sama zbog straha od nemogućnosti kontroliranja samog sebe
    • grčevito traženje novog odnosa ili veze nakon što se stari odnos ili veza raspadnu
    • neutemeljena preokupiranost strahom da će biti ostavljena brinuti se sami od sebi
  • Depresija je kod ovog poremećaja ličnosti česta popratna komplikacija.

C.2. OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ LIČNOSTI

  • Pogođene osobe su perfekcionisti, neprilagodljivi, te nisu sposobni izraziti prijazne, nježne osjećaje. Preokupirani su beznačajnim detaljima i pravilima i nimalo im se ne sviđa promjena u nekoj rutini ili navici.
  • Osobe s ovim poremećajem ličnosti iskazuju preokupiranost s redom, urednošću, kontrolom nad okolinom i međuljudskim osjećajima, po cijenu prilagodljivosti, otvorenosti i učinkovitosti.
  • Ovakvo ponašanje se javlja u ranoj odrasloj dobi, a može se očitovati na nekoliko različitih načina.
  • Najčešći znakovi ovakvog ponašanja su:
    • preokupacija detaljima, pravilima, redom, organizacijom ili rasporedima do te granice da je aktivnost i produktivnost te osobe značajno umanjena što za posljedicu ima razvijanje neučinkovitosti na svim životnim poljima.
    • perfekcionizam koji ometa završetak započetog zadatka
    • izrazita posvećenost poslu i radnim zadaćama do stupnja koji isključuje odmor, opuštanje ili bilo kakvo opuštanje i uživanje (tu se ne računa veliki rad zbog očitih ekonomskih i socijalnih razloga)
    • pretjerano izražen osjećaj savjesti, skrupuloznosti i nefleksibilnost po pitanjima morala, etike ili životnih vrijednosti (tu ne spadaju spomenute pojave koje ima izvor u kulturološkom, socijalnom ili političkom nasljeđu)
    • nesposobnost odbacivanja potrošenih ili istrošenih stvari čak i kada takvi predmeti nemaju nikakvih sentimentalnih vrijednosti
    • odbijanje rada ili suradnje s drugim ljudima osim ako svi ne radi baš „po njegovom“
    • škrtost i štednja novaca i sredstava na sebi, ali i na drugima jer se novac gleda kao vrijednost koju treba čuvati za buduće crne dane ili neku veliku katastrofu.
  • Za razliku od drugih poremećaja ličnost, kod ovog poremećaja osobe znaju da imaju problem kojim sami sebe koče i ne dopuštaju sami sebi da se dobro osjećaju.
  • Poremećaj se liječi uglavnom psihoterapijom, bilo individualnom ili grupnom.

C.3. INHIBIRANI POREMEĆAJ LIČNOSTI

  • Iako su osobe s ovim poremećajem ličnosti tihi i povućeni, oni ipak žude za prijateljstvima, za razliku od shizoidnih bolesnika.
  • Zbog toga što im je jako neugodno i zato što se boje odbacivanja ili kriticizma, oni izbjegavaju socijalne kontakte.
  • Uz to su samokritični i imaju slabo samopouzdanje.
  • Stoga, ako se osobama pogođenim ovim poremećajem ponudi nekritičko prihvaćanje, oni će unatoč svog stanja sklapati prijateljstva i stvarati nove socijalne kontakte.
  • Simptomi ovog poremećaja:
    • izbjegavanje životnih aktivnosti ili poslova koji uključuju značajne interpersonalne kontakte zbog straha od kriticizma, neodobravanja ili odbacivanja
    •  izostanak želje da se zbližava s ljudima osim ako nije sigurna da će biti prihvaćena i voljena
    • suzdržanost u intimnim odnosima zbog straha od osjećaja posramljenosti i ismijavanja
    • preokupiranost brigama zbog eventualnih kritika ili odbacivanja u društvenim situacijama
    • zakočenost u novim interpersonalnim odnosima zbog osjećaja inferiornosti
    • osjećaj društvene neprilagođenosti, osobne neprivlačnosti ili inferiornosti prema drugima
    • neuobičajeno odbijanje rizika zbog straha od neuspjeha
  • Uz ovo stanje mogu biti povezana i stanja socijalne fobije ili agorafobije.
  • Ovaj poremećaj ličnosti uglavnom se pokušava liječiti psihoterapijom.
  • Ako promatramo nekoliko crta ličnosti, kao što su:
    1. strogost
    2. samopouzdanje
    3. osjećajnost
    4. ljubomora
    5. nepovjerenje
    6. impulzivnost
    7. traženje pažnje
    8. ovisnost
    9. svadljivost
    10. agresivnost
    11. suosjećajnost
nije teško sjetiti se suprotnosti ovih pojmova.

Četiri se karakteristike ponavljaju:
  • nemogućnost ostvarivanja intimnih veza
  • impulzivnost
  • manjak osjećaja krivice
  • ne-učenje iz neugodnog iskustva.
Anti-socijalan poremećaj ličnosti je dijagnoza koja se najčešće, iako ne jedina, povezuje s psihopatijom

  • Netko s poremećajem osobnosti će iskazivati obrasce ponašanja koji uzrokuju više problema nego što ih rješava - ako ne za njih, onda za njihovu okolinu.
  • Ovakav način razmišljanja bit će rezultat duboko usađenog uvjerenja - postupati na način na koji oni gledaju svijet.
  • Njihovo uvjerenje u takvom pogledu na svijet je toliko snažno da će bilo koji dokaz koji bi ukazivao na suprotno biti odbačen.
    Takve osobe mogu biti svjesne problema koji pogađaju osobe u njihovoj okolini, ali oni nisu u mogućnosti povezati nastanak tih problema sa svojim ponašanjem.
  • Ako su pogođeni negativnim posljedicama često će pokušati naći izlaz iz te situacije - ali pošto rješenja problema baziraju na svom pogledu na svijet, koji nije ispravan, i pokušaji ispravljanja situacije ili samo nošenje s njom urodit će s još novih problema.
  • Takvi pogledi na svijet mogu biti tako integrirani u nečiju ličnost da oni nisu svjesni njih, niti su svjesni njihove uloge koje oni igraju u teškim situacijama u kojima se mogu naći.
  • Oni predstavljaju osobne zakone prema kojima donosimo vlastite odluke.
Vezani članci
Poremećaji ličnosti: Skupina A - ČUDNA ILI EKSCENTRIČNA GRUPA
Poremećaji ličnosti: Skupina B - DRAMATIČNA, EMOCIONALNA ILI NEPOSTOJANA GRUPA

...



Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More