Naše emocionalno stanje u velikoj mjeri ovisi o načinu na koji sagledavamo svoj život i stvari koje nam se događaju.
Stav koji zauzimamo prema sebi, drugim ljudima i životnim okolnostima utječe na to kako ćemo se osjećati.
Ova ideja potječe od čuvenog stoika, Epictetusa i sažeta je u njegovoj poznatoj rečenici "
Ljude ne uznemiravaju stvari po sebi, već način na koji ih promatraju." Shakespeare je stoljećima kasnije ovu misao parafrazirao u "Hamletu": "
Ne postoji ništa ni dobro ni zlo, već ga naše mišljenje takvim čini." Dakle, ukoliko je naše mišljenje ta karika između događaja i osjećanja, to znači da kroz učenje ispravnog načina sagledavanja stvari možemo utjecati na vlastitu emocionalnu dobrobit.
Način na koji razmišljamo utječe na ono što osjećamo. Događaji sami za sebe ne uzrokuju stres. Naša interpretacija događaja određuje stupanj stresa. Iracionalna uvjerenja te rigidni, "apsolutni" načini mišljenja mogu povećati razinu stresa. Sposobnost uviđanja kompromisa, traženja različitih načina rješavanja problema i usmjerenost racionalnom sagledavanju situacija smanjuju razinu stresa.
Ukoliko svojim vlastitim (
iracionalnim) razmišljanjem sebe dovodite u
patnju, utučenost, bijes i druge
nezdrave emocije, važno je pažljivo sagledati što je to u našem mišljenju iracionalno i uložiti napore da ga pretočimo u racionalno, koje će nas onda voditi ka zdravim emocijama. Ono što je ohrabrujuće jest činjenica da, ako nezdrave emocije proizlaze iz našeg mišljenja,
MI možemo odabrati kako ćemo razmišljati i kako ćemo se u skladu s tim osjećati. Ukratko, mi sami smo glavni akteri u stvaranju vlastitih emocija.
Uviđanje vlastitog iracionalnog načina rezoniranja i nastojanje da zauzmemo racionalni stav omogućava nam da se bolje osjećamo u vezi sebe samih, u vezi drugih, kao i uvjeta u kojima živimo (čak i kada oni nisu savršeni).
Destruktivne emocije kao što su intezivni
bijes, depresija, krivica ili
anksioznost proizlaze iz (svjesnih ili nesvjesnih) ideja koje su predrasudne, djetinjaste i besmislene i koje vode ponašanju kojim najčešće sabotiramo svoje vlastite ciljeve.
Iracionalno mišljenje karakteriziraju pretjerane generalizacije koje je nemoguće provjeriti i/ili dokazati. Što to zapravo znači? Ako bismo pokušali rečenice koje govorimo sebi (a koje nas često koštaju nezdravih emocija), logički provjeriti, uvidjeli bismo da one nemaju potporu u realnosti i da su , štoviše, besmislene i da ih je nemoguće dokazati!
Ako, na primjer kažete sebi "Nisam uspio dobiti posao koji sam želio/željelala i mislim da je to nepovoljno i žalosno", iznosite činjenicu koja se može potvrditi ili opovrgnuti. Vi možete utvrditi da li ste zaista doživjeli neuspjeh i koje su njegove eventualne posljedice (u odnosu na vaše ciljeve). Ovdje imamo primjer
racionalnog razmišljanja. Željeli ste posao, niste ga dobili i ustvrdili ste da je to zaista jedna neugodna situacija koja je suprotna vašim ciljevima.
Ako, međutim, kažete sebi "Budući da nisam uspio/uspjela dobiti posao, smatram da je to grozno i užasno i da sam obični gubitnik/gubitnica", iznosite činjenicu koja se ne može ni potvrditi ni opovrgnuti.
'Grozota' je izraz koji je nemoguće definirati. Što znači kada je nešto grozno? To ne znači da je nešto vrlo nepovoljno već da je više od sto posto nepovoljno. Tako nešto međutim ne postoji! Vi sebe uvjeravate da je nešto grozno onda kada je samo nepovoljno i čvrstim uvjeravanjem da je to grozno dovodite sebe u stanje depresije. Jer, ako biste se držali uvjerenja koje je racionalno i provjerljivo, da je to što niste dobili željeni posao nepovoljno i neugodno (kao što stvarno i jest), nikada ne biste bili depresivni već samo
frustrirani, razočarani, tužni što je svakako zdravije po vas nego da ste depresivni.
I kako je na osnovu jednog neuspjeha moguće logički zaključiti da ste običan gubitnik/ca? Nikako! To što ste odbijeni ne govori ništa o vašoj osobi u cjelini. Jedino što se na osnovu odbijanja (opet logično) može zaključiti jest da ne ispunjavate kriterije poslodavca.
Još jedan primjer iracionalnog razmišljanja u kojem je vrlo uočljivo ono što podrazumijevamo pod pretjeranim generalizacijama jest i tvrdnja
"Svi muškarci su pokvarenjaci". Ovakav način razmišljanja svojstven je mnogim djevojkama koje su u svom ljubavnom životu bile povrijeđene i koje su s lakoćom napravile jednu od elementarnih i besmislenih grešaka logičkog razmišljanja - apsurdno prekomjerno generaliziranje. Budući da s jednim partnerom nisu imale sreće i budući da ih je on iznevjerio, prevario… sve potencijalne partnere svrstale su u kategoriju jednako nepoželjnih osoba. Ovakvo razmišljanje vodi samosabotirajućem ponašanju, izbjegavanju svih muškaraca i odustajanje od šanse da se uživa u ostvarenom partnerskom odnosu.
Iracionalna uvjerenja u sebi uvijek sadrže
zahtjev da Vi, druge osobe ili životni uvjeti budu po receptu koji ste vi zamislili. Zahtjevom da nešto mora biti upravo onako kako ste vi to zacrtali, iako u realnosti to nije tako, vi zapravo zahtijevate nemoguće.
Jer SVE što mora postojati, očigledno i postoji! Umjesto da nastavite zahtijevati nemoguće, mnogo će vam se više isplatiti da odustanete od ovih krutih zahtjeva i kažete sebi "volio/voljela bih da stvari budu onako kako ja želim, ali ne moraju, i to nije užasno već samo nepovoljno". Isto vrijedi i za zaključke koje donosite ukoliko vaši zahtjevi nisu ispunjeni. Često sebi kažete: 'ovo je grozno, užasno, ne mogu podnijeti…' Uvjeravamo Vas da možete podnijeti i, ako logički promislite, razumjet ćete da je to tako.
Čim podnosite, znači da možete podnijeti, teško ili lako podnosite - ali činjenica je da podnosite!
Kao što smo već naveli, izrazi kao što su 'grozno' i 'užasno' nemaju svoju osnovu u realnosti. Oni kao da imaju neko magično, dodatno značenje da je nešto više nego nesretno. Ružne stvari koje vam se u životu događaju mogu biti jako, naročito nesretne ali nikada i grozne ili užasne. Koliko god sebe uvjeravali da je nešto grozno, tako nešto u realnosti zapravo ne postoji. Za vas je svakako korisnije i zdravije izbjegavati ovakve apstraktne izraze, kojima sebe uznemiravate a koje je nemoguće povezati s realnošću.
Možda vam unošenje termina 'nesretno', 'nepovoljno' ili 'nezgodno' u rječnik a eliminacija izraza 'užasno', 'strašno' djeluju kao jezična smicalica. Ipak, ovo je mnogo više od jezične smicalice!
Ako, na primjer, uvjerite sebe da je hlađenje vašeg partnera prema vama izuzetno nesretna okolnost, ovo uvjerenje implicira da biste bili vrlo sretni kad biste ga uspjeli ponovno okrenuti k sebi, kao i da biste bili jednako sretni da ostvarite vezu s nekim drugim. Ocijenivši ovaj događaj kao nesretan, motivirani ste da učinite nešto u vezi s njim (da ponovo osvojite partnerovu ljubav, nađete nekog drugog ili uživate u svojoj slobodi).
Ako, međutim, hlađenje vašeg partnera ocijenite kao užasno, najvjerojatnije nećete uraditi ništa ili jako malo u vezi s tim. Vjerojatno ćete beskrajno mozgati o užasu same situacije, optuživati sebe što se tako nešto dogodilo, zahtijevati da vam se nekom magijom ili višom silom partner vrati, iracionalno tvrditi da više nikada nećete naći drugu osobu koju ćete voljeti, za sve kriviti sebe i uvjeravati sebe da ste gubitnik/gubitnica koji i ne zaslužuje ljubav.
Kao što vidite, razmišljanje da je hlađenje vašeg partnera ili bilo koja druga okolnost u vašem životu užasna (iako je ona realno samo nesretna), samo vam odmaže. Vaše gledanje na bilo koji događaj u vašem životu kao na
užasan, strašan ili
grozan stvara
iluziju da njime ne možete upravljati i da ste preslabi da bi se nosili s užasom date situacije. Koliko god vam neki događaj djelovao nesretno ili nepovoljno, najvjerojatnije
imate sposobnost da ga promijenite ili da se nosite s njim. Ako ga, međutim, smatrate istinski užasnim, odričete se svake kontrole koju biste mogli imati nad njim i prepuštate se njegovom zamišljenom užasu.
Ako ste iskreni prema sebi, uvidjet ćete da, kad god neki loš događaj smatrate užasnim, vi u stvari mislite da on ne smije i ne treba postojati. Ne samo da postojanje tog događaja smatrate nepoželjnim, već mislite da vam ga život
nije smio nametnuti. Ne mislite da
bi bilo bolje da ovaj događaj ne postoji zato što je neugodan već smatrate da on apsolutno
ne smije postojati. Razmišljanje u terminima
mora i
ne smije je nerealno i nelogično, oduzima vam mnogo energije i stoji vas mnogo patnje, bijesa, potištenosti…
Zbog toga vam savjetujemo da se okanite zahtjeva
treba, mora, ne smije i silnog
užasavanja i zgražanja nad stvarima za koje ste sami sebe uvjerili da se ne smiju događati. Život se sastoji od lijepih i manje lijepih stvari. One koje vam se ne sviđaju, nastojte promijeniti. To će vam zasigurno lakše poći za rukom ukoliko mislite
racionalno tj. ako prihvatite činjenicu da se ružne stvari događaju unatoč tome što se to vama ne sviđa. U onoj mjeri u kojoj razmišljate racionalno, imat ćete i
MOĆ da mijenjate stvari koje se suprotstavljaju vašim ciljevima ili, ukoliko uvidite da ih ne možete promijeniti, onda ćete ih prihvatiti bez silnog kukanja i užasavanja nad njima.
Preuzeto i prilagođeno s: psiholoskikutak.com (Mia Popić, REBT savjetnica; Literatura: Vodič u razuman život, Albert Ellis)
UOBIČAJENA IRACIONALNA VJEROVANJA
Opsesije: Uvjerenja koja nas tjeraju da se uvijek ponašamo na određeni način. Iako se često smatraju korisnima, mogu nas umoriti, iscrpiti i frustrirati.
- perfekcionizam: "Budi savršen u svemu što radiš."
- opsjednutost vremenskim rokovima: "Požuri, nemaš puno vremena. To je trebalo biti gotovo još jučer."
- biti macho: "Budi jak i drž' se čvrsto. Nikad ne pokazuj slabosti."
- pretjerana požrtvovnost: "Ugodi drugima pod svaku cijenu ili te neće voljeti."
- iscrpljivanje: "Ti možeš sve. Radi koliko god možeš, sve dok ne pukneš."
Kočnice: Sprječavaju na da nešto poduzmemo, koče nas i ne dozvoljavaju nam da se promijenimo. Dobar su izgovor da ništa ne radimo.
- katastrofiranje: "U ovoj se situaciji ničemu ne mogu nadati. Ništa se ne može promijeniti."
- negativno razmišljanje: "Vidim samo žalost i bijedu, tugu i jad."
- proizvoljno zaključivanje: "Prijateljica mi nije pisala već tri tjedna. Sigurno me više ne voli."
- rigidnost: "Nema razloga za promjenom mog načina mišljenja i osjećanja."
- život u prošlosti: "Postupanje na dobe stare načine je uvijek najbolje. "
- izbjegavanje: "Ja tu ne mogu ništa dok se drugi ne promjene "
- odustajanje: "Sve sam probao, ali ništa nije upalilo. "
- otezanje: "Imam mnogo vremena za rješavanje ovoga problema."
Distorzije: Potiču nas na stvaranje krivih utisaka o nama samima, drugim ljudima i događajima. Unose zbrku u naš život i sprečavaju da shvatimo što nam se stvarno događa.
- generalizacije: "Nisam to dobro napravio sada i nikad ni neću biti u stanju to napraviti."
- prebacivanje odgovornosti: "Drugi su krivi za to što se dogodilo."
- konzervativnost: "Ne trebam nove informacije. Znam sve što trebam znati. "
- poricanje: "To zbilja nije problem."
- stereotipi: "Takvi su ti ljudi svi isti. Njima ne možeš vjerovati."
- crno-bijelo razmišljanje: "Ili ću stvarno uspjeti, ili ću potpuno propasti."
- pretjerivanje: "To je najgora stvar koja mi se ikad dogodila."
- nelogičko razmišljanje: "Prijatelj me uvijek moraju podržati bez obzira što ja napravim, inače nisu stvarni prijatelji."
- pripisivanje svojih problema 'lošoj karmi': "Uvijek nekako ispadne da mi se događaju loše stvari bez obzira što napravim."
| KRITERIJI |
RACIONALNO MIŠLJENJE |
IRACIONALNO MIŠLJENJE |
| činjenice |
odgovara činjenicama, tj. onome što se objektivno dogodilo |
zasniva se na iskrivljenim tumačenjima činjenica |
| emocije |
dovodi do pozitivnih emocija |
dovodi do negativnih emocija |
| ciljevi |
omogućuje, olakšava postizanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva |
interferira s našom sposobnošću postizanja ciljeva, blokira nas |
| interakcije |
pomaže u održavanju ili poboljšavanju sposobnosti interakcije s drugima |
interferira s uspješnom interakcijom s drugima |
| zaštita | omogućuje nam da se zaštitimo od svih prijetnji našoj tjelesnoj ili emocionalnoj, materijalnoj i sl. dobrobiti |
omogućuje samo privremenu i preograničenu zaštitu od stvari koje nas ugrožavaju |
| planovi | olakšava nam poduzimanje akcija, određivanje planova koji će nam pomoći u rješavanju nekog problema |
onemogućuje nam poduzimanje akcija i planiranje i ostvarivanje planova |
Izvor: Grasha, A. F. (1998.). Practical Applications of Pschychology, Harper Collins College Publishers.
Vezani članci
Percepcija
Mi ćemo ipak izraz stres koristiti na način na koji ga shvaća tzv. običan čovjek, tj. u kontekstu situacije koja nas iscrpljuje psihički i tjelesno. Dakle, stres u svakodnevnom govoru najčešće podrazumijeva stanje u kojem smo napeti, uzbuđeni, naše tijelo je izloženo naporima, a većina ljudi stanje opuštenosti poima kao stanje suprotno stresu.
