...

Razlika između psihologa i psihijatra

Ljudi često smatraju da kod psihologa idu "normalni ljudi koji imaju neke probleme" dok kod psihijatra idu "oni koji su ludi". To su, međutim, predrasude...

Hipokratova zakletva

Kunem se Apolonom liječnikom, Asklepijem, Higijeom i Panakejom, svim bogovima i božicama, zovući ih za svjedoke, da ću po svojim silama i savjesti držati ovu zakletvu i ove obveze...

Kako kontrolirati emocije?

Emocije se mogu kontrolirati samo indirektno, na način da se izbjegavaju situacije u kojima se javljaju nepoželjne emocije. Je li to uvijek moguće?...

Što je psihoterapija?

Psihoterapija je liječenje psihičkih poremećaja i bolesti psihogenog porijekla bez uporabe lijekova. No, to je isuviše dobra metoda da bi se njena upotreba ograničila samo na bolesne...

Različita stanja svijesti

Snovi odražavaju stanje našeg organizma, mogu biti povezani s realnom dnevnom situacijom, strahovima, željama, frustracijama. No, koje je njihovo značenje?

Nadomještanje vlastitih nedostataka

Poznati psihijatar u velikoj dvorani držao je javno predavanje o svojoj teoriji "Organski nedostaci":

- "Da bi nadoknadili svoje nedostatke, ljudi se često trude da ih kompenziraju upravo suprotnim težnjama. Tako, na primjer, slabići se trude da postanu vrhunski atletičari, oni koji mucaju baš bi željeli postati dobri govornici, osobe sa slabim vidom teže da postanu umjetnici u slikarstvu i dr..."

Najednom, njegovo zdušno predavanje prekine nečiji glas iz publike:
- "Oprostite, doktore, a da li to znači da i oni koji su malo 'ćaknuti' silno žele postati psihijatri?"

Vezani članci
...

Naučite se nositi sa stresom jer je on svakodnevan

Stres se spominje u svakodnevnom životu toliko da možemo reći da je postao način života, posebno kad je riječ o urbanom, zaposlenom čovjeku. Ipak, većina ljudi o stresu govori samo u negativnom kontekstu, te misle da je stres sam po sebi negativna pojava...

Stručno gledano, stres je izraz koji označava različita životna iskustva te skup tjelesnih reakcija na njih. Dakle, stres nije ni dobar ni loš, a procjena njegove štetnosti ovisi isključivo o načinu na koji je naš organizam reagirao.

Vodi li reakcija na stres boljoj prilagodbi (adaptaciji), tada je stres koristan, a vodi li u pogrešnu prilagodbu ili bolest, tada govorimo o štetnom stresu. Stres s negativnim posljedicama stručno se naziva distres. Pozitivan stres nosi pozitivna uzbuđenja, te pomaže u našem razvoju i prilagodbi novim zahtjevima i uvjetima okoline.

Mi ćemo ipak izraz stres koristiti na način na koji ga shvaća tzv. običan čovjek, tj. u kontekstu situacije koja nas iscrpljuje psihički i tjelesno. Dakle, stres u svakodnevnom govoru najčešće podrazumijeva stanje u kojem smo napeti, uzbuđeni, naše tijelo je izloženo naporima, a većina ljudi stanje opuštenosti poima kao stanje suprotno stresu.

Stresovi mogu biti mali, svakodnevni, te se većina ljudi dobro nosi s njima. Neki ljudi se teško nose već i s gužvama u prometu, malim napetostima i svađama u obitelji, svakodnevnim stresovima u komunikaciji na poslu, s ispitima i testovima, kad su izloženi javnim nastupima i sl. Te su osobe slabo otporne na stres. Ne žele li da se iz stalnog negativnog stresa razvije bolest, morale bi poraditi na povećanju otpornosti na stres, što je moguće i nije posebno složeno. Postoje i ljudi kojima često zavidimo, a za koje kažemo da se skoro nikada ne sekiraju, uvijek reagiraju mirno, ne žure, žive smirenim i polaganim životom.

Iako količina negativnog stresa uvelike ovisi o našoj stvarnoj situaciji, tj. o količini problema koje objektivno imamo, najčešće je negativan stres ipak subjektivan osjećaj, tj. ljudi koji su skloni reagirati negativno na stres, učinit će to i na najmanji povod, a oni koji dobro podnose stres, tražit će izlaz i smireno reagirati i na vrlo složene životne situacije. Dakle, naša reakcija na stres najčešće je u skladu s našim karakterom te naučenim stilom života, a sve se to uz malo truda može promijeniti barem toliko da se naučimo lakše nositi sa svakodnevnim stresovima.

Stres dijelimo po jačini i učestalosti na:
1. male ili svakodnevne stresove koji su, u biti, problemi svakodnevnog života
2. velike životne stresove koje doživljavamo rjeđe, ali uzrokuju značajnu patnju
3. psihotraumatske životne stresove

S malim i svakodnevnim stresovima zdrav čovjek s dobrom prilagodbom na stres trebao bi se tijekom života naučiti dobro nositi. Veliki životni stresovi poput smrti bliske osobe, razvoda, financijske ugroženosti, gubitka posla i sl. svakome predstavljaju opterećenje i patnju. Većina ljudi će se i njima dobro prilagoditi i pronaći izlaz iz situacije bez da se pojavi bolest ili neki ozbiljniji psihički poremećaj. Manji broj ljudi imat će značajne probleme, te mogu zapasti u anksioznost, depresiju, te teža psihijatrijska stanja.

Psihotraumatske životne situacije su one u kojima je život ugrožen, kada je osoba izložena teškim oblicima zlostavljanja i sl. Iz takvih situacija većina ljudi se teško izvlači te su posljedice ovakvih stanja poznate kao PTSP (posttraumatski stresni poremećaj). Pojam PTSP kod nas se najčešće povezuje s ratnim traumama.

Kada ne govorimo o psihotraumi, nego o stresnim situacijama u svakodnevnom životu, očito je da ih doživljavamo prijetećima za svoju dobrobit i od nas traže ulaganje posebnih napora kojima ćemo zadovoljiti nove zahtjeve. O našoj interpretaciji događaja ovisi koliko ćemo neku situaciju percipirati kao ugrožavajuću, te će u skladu s time biti i razina doživljenog stresa.

Ono što nam često izaziva napetost je nepredvidivost događaja, zbog toga smo tjeskobni i strepimo. Zato je nužno shvatiti da, pritom se to ne odnosi na najteže traume, o većini životnih situacija odlučujemo sami, te zaista možemo utjecati na razinu doživljenog stresa.

Tema realizirana u suradnji s magazinom Pro Mente Croatica

Vezani članci
...




Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More