...

Razlika između psihologa i psihijatra

Ljudi često smatraju da kod psihologa idu "normalni ljudi koji imaju neke probleme" dok kod psihijatra idu "oni koji su ludi". To su, međutim, predrasude...

Hipokratova zakletva

Kunem se Apolonom liječnikom, Asklepijem, Higijeom i Panakejom, svim bogovima i božicama, zovući ih za svjedoke, da ću po svojim silama i savjesti držati ovu zakletvu i ove obveze...

Kako kontrolirati emocije?

Emocije se mogu kontrolirati samo indirektno, na način da se izbjegavaju situacije u kojima se javljaju nepoželjne emocije. Je li to uvijek moguće?...

Što je psihoterapija?

Psihoterapija je liječenje psihičkih poremećaja i bolesti psihogenog porijekla bez uporabe lijekova. No, to je isuviše dobra metoda da bi se njena upotreba ograničila samo na bolesne...

Različita stanja svijesti

Snovi odražavaju stanje našeg organizma, mogu biti povezani s realnom dnevnom situacijom, strahovima, željama, frustracijama. No, koje je njihovo značenje?

Kontrola emocija - kako kontrolirati emocije?

Emocije se ne mogu kontrolirati direktno već samo indirektno,  tj. mogu se izbjegavati situacije u kojima se javljaju nepoželjne emocije ili osigurati  uvjeti u kojima će doći do emocionalnog rasterećenja.

1) gledanje u lice svakoj emociji
- treba samome sebi priznati emociju koju osjećamo jer će se na taj način intenzitet emocija smanjiti (npr. ako osjećamo neki strah, treba ga priznati jer se inače javlja još veći)

- npr. ako se neki muškarac boji nečega i to si ne prizna, onda se javlja strah da osobe oko njega ne primijete da se boji

2) izbjegavanje emocionalno zasićenih situacija
- npr. ako nekoga inače jako pogađa smrt, bolje je da ta osoba ne odlazi na sprovode;
- jake treme pred odgovaranjem možemo se riješiti tako da dobro naučimo gradivo

3) povećanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija i emocija
- npr. strah od utapanja suzbiti tako da se nauči dobro plivati

4) reinterpretiranje situacije u kojoj se javljaju jake emocije (situacije koje se čine bezizlazne)
- događaje treba prepričati osobi kojoj vjerujemo
- prepričavanjem neke situacije koja izaziva strah taj strah se ponovno javlja, ali u manjoj mjeri
- s fobijama je isto tako (strah od zatvorenog prostora, strah od penisa…)

5) angažiranje aktivnošću u toku doživljavanja emocije
- npr. ako nas netko po mraku pošalje van, a mi se bojimo mraka, počnemo pjevati ili zviždati.

6) otkrivanje humora u svakoj životnoj situaciji koliko god ona bila opasna, neprijatna ili čak tragična
-  npr. osobe koje teško doživljavaju emocije na sprovodima pokušavaju naći neki humoristični detalj

7) fizička relaksacija
- npr. trčanje, vožnja bicikla i slično - abreagira jake emocije, tj. smanjuje stres

8) uklanjanje briga
- brige stvaraju velike tenzije (napetosti)
- najbolje je da čovjek ne misli unaprijed o onome što bi se moglo dogoditi tj. ne živjeti s brigama
- svaki događaj ima svoju vrijednost, ovisno o tome koliku mu vrijednost pridajemo, toliko će nam i brige zadati (npr. skupljanje kutija za šibice, iako naoko nevažno, za osobu kojoj je to važno donosit će veće brige nego ostalima)

Postoje neke teorije koje govore da postoje emocionalne inteligencije tj. osobe koje znaju dobro
kontrolirati svoje emocije i procijeniti tuđe i obično se dobro snalaze u životu

Vezani članci
...

Anksioznost i Gestalt terapija

Gestalt psihologija temelji se na postavci da živa bića percipiraju neki oblik kao cjelinu, a ne kao pojedine dijelove od kojih se sastoji, kojoj pripisuju značenje. Organiziraju svoje percepcije u smislene cjeline. Percipira se cjelina čak i kada neke informacije nedostaju. Točnost percepcije temelji se na urođenoj sposobnosti trenutnog iskustva u ovdje i sada, te se upravo u GT vjeruje u tu sposobnost osvještavanja i uvida, a ne u interpretaciju.

Prema postavkama GT osoba egzistira kroz razlikovanje sebe od okoline i kroz povezivanje sebe i drugih (potreba za zajedništvom i potreba za odvojenošću). Ljudi su definirani svojim granicama odnosno svaka osoba ima svoje granice, koje se nazivaju 'ja-granice', i predstavljaju dozvoljenu razinu kontakta za određenu osobu.
Postoji čitav spektar različitih granica kontakta. 'Ja-granice' nisu fiksne: važno je da osoba drži svoje granice propusnim kako bi moglo doći do promjene, ali i čvrstim kao bi osoba bila autonomna.
Kako bi osoba ostvarila dobar kontakt treba posegnuti prema svojim granicama i istražiti ih. Ukoliko osoba ima vrlo rigidne i čvrste 'ja-granice', te strah od njihove ekspanzije, može doći do pojave prevelike količine uzbuđenja koje osoba potiskuje, što doživljava kao pojavu anksioznosti.
S druge strane, promjena granica može dovesti i do značajne ugode.
Pomicanje vlastitih granica kod ljudi izaziva strah i to od gubitka vlastitog identiteta, no ono što je potrebno istražiti je identitet koji se razvija. Upravo je eksperiment u Gestalt terapiji jedan od načina da osoba osjeti svoje granice, mjesto uzbuđenja i njihovo širenje.

U kontekstu Gestalt terapije, koncept anksioznosti stavlja veći naglasak na proces nego na sadržaj anksioznosti. Prema jednoj od definicija anksioznost je uzbuđenje bez podrške.

Anksioznost se doživljava kao uzbuđenje koje je poremećeno ili je bez podrške. Uzbuđenje treba kognitivnu i fiziološku podršku.
1. Kognitivno, anksioznost je iskustvo raskoraka između sada i prije, između sada i kreativne ekspresije uzbuđenja. Razvija se kognitivno kroz gubitak usmjerenosti u sadašnjost. To uzima formu negativnih predviđanja, pogrešnih interpretacija i iracionalnih vjerovanja.
2. Promatranje anksioznosti iz fiziološke perspektive odnosi se na potrebu organizma za kisikom kao podrškom uzbuđenju.

Gestalt terapija promatra anksioznost i kao karakterološku osobinu. Anksioznost se razvija kada smo "zarobljeni" između našeg interesa za nečim i našeg straha od toga.
Što je zapravo anksioznost? Prema definiciji Fritza Perlsa, osnivača Gestalt terapije:

"Anksioznost je uzbuđenje bez disanja."


Što je disanje pliće i brže - anksioznost je veća. Nešto uzbudljivo se događa i stoga morate DISATI!

Evo i primjer jednostavne vježbe:
- Zamislite neku situaciju koja vam je uzbudljiva / uznemirujuća.
- Dišite. Dišite. Dišite.
- Razmišljajte o toj situaciji i nastavite disati.
Osjećaj tjeskobe trebao bi se ublažiti.

Vezani članci
Gestalt terapija




Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More