Što treba znati o anksioznosti

Anksioznost je sastavni dio života i povremeno svi imamo ovakve osjećaje. O bolesti se govori tek kada je anksioznost stalno prisutna (opći tj. generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)), kada se javlja u nekim posebnim situacijama koje uobičajeno ne plaše, npr. ulazak u dizalo ili vožnja tramvajem, odlazak od kuće, socijalne situacije (fobije) ili kada se iznenada pojavljuju u obliku neugodnog napada izrazito jake anksioznosti koju se naziva panika (panični poremećaj) i kada ta anksioznost pojedinca značajno ograničava u postizanju osobnih, profesionalnih ili nekih drugih ciljeva i na taj način mu smanjuje kvalitetu života. Osjećaj straha biva vrlo jak i neugodan.

Što bolesnik koji pati od anksioznosti treba znati o anksioznosti?

• Anksioznost je prirodna reakcija na stres, nelagodu, opasnost. Sama po sebi nije negativna i stoga ne treba izbjegavati svaku anksioznost jer je anksioznost svakodnevnog života korisna i ne treba je se bojati.
• Nema uspješnog djelovanja bez neke razine anksioznosti – treba se samo sjetiti odlaska na ispit, uzbuđenja odlaska na neku proslavu i sl.
• Vježbe disanja mogu pomoći u smanjivanju simptoma, autogeni trening i progresivna mišićna relaksacija mogu pomoći u smanjivanju simptoma anksioznosti.
• Vizualizacija i tehnike prebacivanja pažnje mogu smanjiti anksioznost.
• Panika je samo pretjerano izražena anksioznost, nije štetna niti opasna, tek neugodna. Neće se dogoditi ništa strašno.
• Negativne misli mogu pogoršavati simptome anksioznosti. Strah će prestati kada mu se prestane doprinositi zastrašujućim mislima i kada se smiri disanje.
• Osoba u paničnom napadaju ne treba se bojati da će izgubiti razum/„poludjeti“, ili doživjeti infarkt srca. To su samo neosnovani strahovi.
• Nekada treba pričekati i dati vremena strahu da iščezne, bez borbe ili bijega od straha, samo ga propustiti i prihvatiti.
• Kod fizičkog napora ili kod emocija koje se javljaju kao reakcija na neku situaciju, pojavljuje se ubrzanje pulsa i disanja, što osobe koje pate od anksioznih poremećaja mogu doživjeti kao pogoršanje svog stanja. Važno je znati da je to normalna pojava koja će se smiriti nakon nekog vremena.
• Reakcije koje se događaju u tijelu prilično su slične pri različitim emocijama kao što su npr. tuga ili ljutnja. Stoga se ne treba odmah zabrinuti: stanje se nije pogoršalo jer je normalno osjećati različite emocije u različitim situacijama.
• Da bi se znalo je li se anksioznost pogoršala, treba u obzir uzeti događaje neposredno prije nego što se osoba počela osjećati tjeskobno. To može pokazati kako se uopće ne radi o anksioznosti već o drugoj emociji, ili postoji poseban razlog za tjeskobu. To često može biti umirujuće, svakako bolje nego da se radi o tjeskobi „bez razloga“.
• Kava, cigarete i alkohol mogu provocirati anksioznost.
• Za vrijeme predmenstrualnog perioda u nekih se žena mogu pojaviti simptomi anksioznosti.

(Priređeno prema: Medix, srpanj 2007, br. 71; doc. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, Anka Vuković: Nemedikamentozno liječenje anksioznih poremećaja)

Vezani članci
Anksiozni poremećaji

Posted in: anksioznost, generalizirani anksiozni poremećaj (GAP), liječenje, psihijatrija