Povijest psihijatrije: 5. etapa - XX. stoljeće

Peta etapa se naziva trećom psihijatrijskom revolucijom, a počinje tijekom 40-tih godina dvadesetog stoljeća, između i iza dva svjetska rata.

Najvažnije je da su otkriveni neki neuroleptici i antidepresivi, npr.:
1940.g. sintetiziran je fenitoin, 
1943.g. LSD, 
1949.g. otkriven je Litij (soli se uvode 1971.g.), 
1952.g. klorpromazin  (Largactil) - prvi antipsihotik (Pierre Deniker, Henri Laborit, Jean Delay) 
1957.g. imipramin (Robert Kuhn) 
1957.g. sintetiziran je klordiazepoksid - benzodiazepin, a tada se javljaju i medicinske sestre u psihijatriji, kao članovi terapijskog tima, koje moraju poznavati ne samo osnovne pojmove i opisnu psihijatriju, već i razvojnu psihijatriju, ponašanje, komunikologiju, sociološki aspekt njege i poznavanje nekih psihoterapijskih metoda. 
Hary Stack Sullivan (1892-1949) se bavi psihoterapijom psihoza.

Do tada su se u liječenju koristili:

- Prije 19. st.: laksativi, opijati, purgativi (hellebore)
- Sredinom 1800.g.: bromidi kao opći sedativ (Bromide sleep)

- Morfin
- Solanacea i belladonna alkaloidi (hiosciamin, hioscin, scopolamin, atropin)
- Kloral hidrat (1832.)
- Apomorfin

Vezani članci
...

Opširnije

Povijest psihijatrije: 4. etapa - poč. 20. st.

Četvrta etapa u povijesti psihijatrije razvija se početkom 20. stoljeća, pod utjecajem Sigmunda Freuda, (1856.-1939.), koji uz svoje učitelje i sljedbenike nastoji proučiti mehanizam nastajanja duševnih poremećaja, kako neurološki, tako i dinamski, promatranjem razvoja.
Ova faza se naziva drugom psihijatrijskom revolucijom.

Tada se javljaju i različite druge metode liječenja, npr.:

-- Wagner von Jauregg - liječenje progresivne paralize malarijom,
-- Klaesi - liječenje snom;
-- Sakel - liječenje inzulinskim šokovima,
-- Meduna - liječenje kardiazolskim šokovima;
-- Cerletti i Bini - liječenje elektrošokovima;
-- Freire Egas Moniz i Antonio Caetano de Abreu - 1935. pokušava operativno liječenje, frontalna lobotomija, kao začetak psihokirurgije.

Ernest Kretschmer pokušava sastaviti tipološku klasifikaciju. "Građa tijela i karakter"

Cliford Beers 1908. osniva u SAD Ligu za mentalno zdravlje. Tvorac mentalne higijene (knjiga: "Duša koja je našla samu sebe")

Behterev (1857.-1927.) i Pavlov (1849.-1936.) - predstavnici refleksološke škole.

Ivan Petrovič Pavlov (1849.-1936.), fiziologija
- uvjetni refleksi
- neurofiziološka istraživanja
- patofiziologija
- rad na proučavanju funkcije endokrinih žlijezda
- izolacija pojedinih vitamina

Korsakow (1833.-1900.) - duševne bolesti su zapravo tjelesne bolesti kod kojih je obolio živčani sustav. Proučava demencije.
Karl Jaspers  - "Opća psihopatologija"

Adolf Meyer (1866.-1950.) - tvorac psiho-biološkog koncepta u psihijatriji

U ovoj razvojnoj etapi psihijatrije počinje i povijest psihofarmakologije 1903.g., otkrićem barbiturata. --> Tretman dubokim snom.

Vezani članci
...

Opširnije