Hitna (urgentna) stanja u psihijatriji

Hitna stanja u medicini općenito su ona stanja koja neposredno ugrožavaju biološki integritet bolesnika i zahtijevaju neodgodivu medicinsku intervenciju. Hitno stanje u psihijatriji je svako stanje u kojem su prisutne promjene misaonih sadržaja, emocionalnih stanja, interakcije s okolinom i načina kako se osoba odnosi prema okolini, te zahtijeva hitno liječenje kako bi se smanjile patnje i moguće povrede bolesnika i njegove okoline.
U psihijatriji su to stanja koja snažno remete bolesnikovu psihosocijalnu egzistenciju i predstavljaju opasnost po bolesnika ili njegovu okolinu.
Hitnost znači i pravodobno pružanje pomoći kako bi se spriječila kronifikacija stanja ili prijelaz u teži psihički poremećaj.

U svojoj biti duševne bolesti i poremećaji sadrže stalnu nepredvidivost i opasnost po bolesnika i okolinu. Hitni psihijatrijski bolesnici su često uznemireni, provokativni, prijeteći i agresivni.

Hitan prijem u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu može biti dragovoljan ili prisilan, uz pomoć obitelji, medicinskog tima hitne pomoći ili policije. Cilj je liječničke intervencije:

• Bolesnik neće pokušati samoubojstvo 
• Bit će spriječen pri pokušaju 
• Započet će proces rješavanja problema i razloga koji su do njega doveli

SINDROM SAMOUBILAČKOG PONAŠANJA

Samoubilačko ponašanje i potencijalno samoubojstvo u svezi je s osnovnom bolešću. Očituje se mogućnošću da bolesnik počini samoubojstvo, samovoljno ili namjerno, prethodno koristeći izravne ili neizravne verbalne poruke kojima ga najavljuje.

• Intervencija kod pojave suicidalnosti u bolesnika uključuje:
• Pozorno promatrati bolesnika, pokazati zaštitnički, ne-kažnjavajući stav
• Ukloniti iz okoline sve oštre i opasne predmete
• Pozitivan terapijski odnos s bolesnikom (dozvoliti da svoj bijes ili revolt verbalizira)
• Poticati socijalizaciju i komunikaciju kroz grupni rad (razgovor s drugim bolesnicima, pomoći da sagleda i pozitivne aspekte života, te da sasluša njihova iskustva)
• Povećavati samopoštovanje i samopouzdanje bolesnika
• Timski rad stručnjaka i duhovna pomoć te rad s obitelji bolesnika
• Započeti dugoročni proces rada s bolesnikom na suočavanju s problemom

STANJE PSIHOMOTORNE UZBUĐENOSTI (agitiranost, agitacija) 

- lat. agitare - micati, tjerati, poticati, nagovarati. 

U medicini, označava svaki nemir, svako stanje unutarnje napetosti koje se ne može protumačiti vanjskim utjecajem; užurbana uzrujanost. 

• Intervencija uključuje:
• Psihološka pomoć
• Primjena ordinirane terapije
• Konstantni nadzor
• Razgovor, strpljenje, smirivanje
• Ukloniti iz okoline ono što bolesnika plaši
• Ne izazivati
• Ponekad je potrebna i fizička imobilizacija
• PPD = Promatrati - Planirati - Djelovati
• Ne zanemarivati osobnu sigurnost!
• Poštovati osjećaj prisutne opasnosti
• Agresivnost (lat. agredior, agressus sun = pristupiti nekome, navaliti na nekoga) je ponašanje koje se očituje neprijateljskom akcijom prema osobama ili predmetima. Agresiju mogu izazvati zapreke (frustracije), konflikti i doživljaji osobne ugroženosti (interpretacija određene situacije). Agresija može biti: 
• očevidna tj. manifestna (fizička ili verbalna)
• pasivna agresija
• latentna (fantazije, afekti i emocije)

SINDROM AKUTNE ANKSIOZNOSTI (ustrašenosti)

- panične atake, reaktivna stanja. 

Termin anksioznost se u kliničkoj praksi koristi kada je prisutan  strah  ili zabrinutost koji prelaze  uobičajen strah i zabrinutost koji proizlaze iz  životnih situacija. Bitno su obilježje povratni  napadaji teške anksioznosti (panike), koji nisu ograničeni ni na koju određenu priliku ili skup okolnosti i stoga su nepredvidivi.

• dominirajući simptomi uključuju iznenadni početak lupanja srca, bol u prsima, gušenje, vrtoglavicu ili osjećaj nestvarnosti (depersonalizacija i derealizacija);
• često postoji sekundarni strah od umiranja, gubitka kontrole ili strah da će poludjeti.

• (Apaurin, Diazepam, Valium)

PATOLOŠKO PIJANO STANJE

= patološka reakcija i na male doze alkohola, kao preosjetljivost, uz razvoj sumračnog stanja

Patološko pijano stanje, sumračno stanje u alkoholom intoksicirane osobe,  poseban  je oblik kompliciranog otrovanja alkoholom, praćen  agresivnim i  često nasilnim ponašanjem, atipično za osobu u trijeznom stanju, a nastaje vrlo brzo  nakon pijenja malih količina alkohola koje u većine ljudi ne izazivaju jaču intoksikaciju.
Postoji amnezija za cijeli događaj  i  smatra se da je osoba bila u stanju sužene svijesti, transa ili automatizma.
Nakon epizode slijedi dugotrajni san.
U stanju patološke intoksikacije osoba može biti verbalno i  fizički iznimno agresivna, pa čak počiniti i ubojstvo.
Patološko pijano stanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati, iznimno nekoliko dana.
Tretman: obično samo suportivan. Kod agitacije  promazin ili haloperidol, davanje vitaminskih preparata, te opservacija eventualnih ozljeda.

ALKOHOLNA INTOKSIKACIJA

= akutno opito stanje, (4 promila etila u krvi = moguća smrt)
Etilni alkohol je bezbojna tekućina, čija je formula C₂H₅OH
Alkoholna intoksikacija nastaje jednokratnim unosom alkoholnog pića, koja u srazmjeru s količinom unesenog alkohola dovodi do poremećaja razine svijesti, kognicije, poremećaja opažanja, poremećaja raspoloženja i drugih oblika poremećaja ponašanja.
Dok blaga intoksikacija može producirati određeno ponašanje, pri čemu bolesnik postane opušten, pričljiv, euforičan, teška intoksikacija često dovodi do teških poremećaja, kao što su agresivnost, labilno raspoloženje, pogrešno prosuđivanje te socijalna i radna nesposobnost.

• Intoksicirane osobe pokazuju barem jedan od navedenih simptoma: 
• neujednačen i nerazumljiv govor,
• smetnje koordinacije,
• nistagmus,
• poremećaj pamćenja,
• somnolenciju,
• sopor,
• koma.

• Komplikacije pri akutnom pijanstvu: 
• ozljede glave (subduralni, epiduralni i intrakranijski hematom), 
• frakture ostalih koštanih sustava, 
• udisanje povraćenog sadržaja, 
• prometne nezgode, 
• kriminogeno ponašanje, 
• homicidi
• Intervencija:
• (Anexate) 
• Uputno je neko vrijeme davati vitamina B skupine i C vitamina (parenteralno), uz 37% glukozu. 
• U slučaju psihomotornog nemira i agitacije ordinirati promazin, odnosno haloperidol. 
• Ako je riječ o težim akutnim intoksikacijama, potrebno je opservirati pacijenta, uz mjerenje alkoholemije (alkohol u krvi)

Koncentracija alkohola u krvi (u promilima):

• 0,2-0,3 ‰ - mogući poremećaji
• 0,3-0,8 ‰ - spora motorna aktivnost te smanjenje sposobnosti mišljenja
• 0,8-0,2 ‰ - povećani motorni i kognitivni problemi
• 2,0-3,0 ‰ - slaba koordinacija pokreta, greške u prosuđivanju, promjene raspoloženja
• > 3,0 ‰ - nistagmus, neujednačen, nerazumljiv govor, alkoholne amnezije, nepravilan rad vitalnih funkcija, moguća i smrt (somnolencija, sopor, koma)

DELIRIUM TREMENS

Delirij je akutna nespecifična psihoza, organski uvjetovana funkcionalnim poremećajem u SŽS-u.
Karakterizira ga:

• fluktuirajući poremećaj svijesti, (zbunjenost, delirantna svijest, somnolencija, sopor, koma)
• poremećaj percepcije, (vidne i slušne halucinacije)
• formalni poremećaj mišljenja (usporeno, inkoherentno mišljenje - nema ciljne tendencije) 
• poremećaj ciklusa budnost - spavanje,
• halucinacije,
• poremećaj psihomotorike (nemir),
• poremećaj orijentacije i pamćenja
• poremećaj afektiviteta (strah, razdražljivost, agresivnost)
• neurovegetativni poremećaji (tremor, profuzno znojenje, tahikardija,hipertenzija )„

Tipične klasične slike delirija:

• Halucinantna slika: nemir, iluzije, halucinacije, intenzivan strah (opasnost od nekontroliranog bijega)
• Anksiozno-panična slika: nemogućnost kognitivne kontrole s posljedičnom anksioznošću i paničnim reakcijama na beznačajne podražaje (nemir, tahikardija, crvenilo lica, znojenje, hiperventilacija, učestalo mokrenje)
• Slika smetenog stanja: miran, smješka se, usporenost, površnost, konfabulacije, zbunjenost, općeniti odgovori.

• (Meprobamat 4x2 tbl + 2 tbl pp (po potrebi) svaka dva sata)

Sinonimi za delirij:
- Akutni moždani sindrom (akutni Brain-sindrom)
- Toksična psihoza
- Metabolička encefalopatija

APSTINENCIJSKA KRIZA OVISNIKA 

- javlja se nakon prekida uzimanja droga

• hiperaktivnost središnjeg i autonomnog živčanog sustava
• ovisnik se tuži na bol, neraspoloženje, uznemirenost, 
• midrijaza, suzenje očiju, proljevi 
• žudnja za sredstvom ovisnosti 

Nakon apstinencije gubi se tolerancija na učinke droge (moguća smrt pri ponovnom uzimanju istih količina kao prije prekida).

• (Naloxon)
• analgetici, anksiolitici, antipsihotici
• Metadon

PSIHIČKI POREMEĆAJI KOD INTOKSIKACIJA 

- lijekovima, metalima, gljivama...

• Promjene stanja svijesti (somnolencija, sopor, koma)
• Insuficijencija disanja
• Halucinacije
• Promjene kvalitete svijesti (psihotična stanja, derealizacije…)
• Mučnina, glavobolja
• Grčevi mišića
• Poremećaj rada srca

JATROGENO IZAZVANA URGENTNA STANJA 

- nestručno ili zadesno danim farmacima, ili nekim nuspojavama, kao što je npr. agranulocitoza;

• uz disulfiram (Tetidis, Antabus), 
• iza EKT., 
• edemi, urtikarija, gušenje, anafilaktički šok,
• promjene krvnog tlaka i srčanog ritma

PSIHIČKA ILI PSIHOSOCIJALNA KRIZA = stanje u kom se pojedinac ne snalazi u novoj situaciji i li ne javlja adekvatan odgovor na stres. Dolazi do remećenja psihološke ravnoteže.
Npr. kod smrti voljene osobe, razvoda, prekida emocionalne veze, gubitka zdravlja, posla, vlasti, ugleda...
Javlja se tjeskoba, anksiozno stanje, ili euforično raspoloženje, depresija, ili agitacija, "bijeg u san", ili nesanica, pretjerano jedenje ili odbijanje hrane, osjećaj da će poludjeti...

Najvažniji znaci i simptomi suicidalnog rizika su:
1. raniji pokušaji ili fantazirani suicid
2. anksioznost, depresija, iscrpljenost
3. dostupnost sredstva izvršenja
4. zabrinutost za efekt suicida na članove obitelji
5. verbaliziranje suicidalne ideje
6. rezignacija nakon agitirane depresije
7. znatne krize i bolesti
8. obiteljska anamneza suicida
9. pesimizam i bespomoćnost

TERAPIJA:

Pomoć u stjecanju intelektualnog razumijevanja krize, u pokazivanju aktualnih osjećanja, u prisjećanju ranijih događanja, novog društvenog života; anksiolitici i antidepresivi te: spokojna sigurnost teraputa, optimistički stav terapeuta, aktivno vođenje čovjeka u krizi, biti pomalo nametljiv, otvoreno empatičan, iskreno suosjećati s razumijevanjem.

PSIHIČKI SLOM karakteriziraju:

• 1. faza: povišena anksioznost, strah, razdražljivost, nemir, bojazan od samoće ili smrti, nesanica, učestalo mokrenje, drhtavica, žeđ, mučnina, povraćanje, znojenje
• 2. faza: povećano povjerenje u sebe i druge
• 3. faza: umor, nesanica, iracionalno mišljenje, neprimjerenost, provale bijesa, nesvrsishodnost
• 4. faza: psihička iscrpljenost, osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti, apatija, nemogućnost koncentracije, otežano pamćenje, gubitak svakodnevne funkcionalnosti

Vezani članci
Rang životnih kriza

Opširnije