Psihologija i psihijatrija: psihopatija

Poremećaji ličnosti (psihopatije) predstavljaju ozbiljna odstupanja od ponašanja prosječnog čovjeka, a ta su odstupanja nefleksibilna i neprilagođena situaciji u takvoj mjeri da okolina tu osobu ne smatra normalnom.
Često su to poremećena seksualna ponašanja (patološki silovatelji, ekshibicionisti, pedofili...), kriminalna ponašanja u zlostavljanju djece, te drugi oblici asocijalnog ponašanja. Ljudi se zbog svojih ponašanja ne kaju.

Pojam ličnosti obuhvaća biološku, psihološku i socijalnu dimenziju osobe.
Pojam sredine obuhvaća užu obiteljsku i širu socijalnu sredinu.
Psihijatrija je medicinska struka koja se bavi nastankom, razvitkom i manifestacijama bolesti čovjekove ličnosti, koji proizlaze iz subjektivnog individualnog života ili odnosa s drugim osobama ili s okolinom.

Ličnost je: skupina karakteristika koje određuju ponašanja, misli i emocije svake osobe.

"Ličnost je dinamička organizacija unutar pojedinca onih psihofizičkih sustava koji određuju njegove specifične prilagodbe okolini" - Allport.
"Ličnost predstavlja jedan sustav relativno trajnih dispozicija da se doživljavaju, razlikuju ili manipuliraju stvarni ili percipirani aspekti okoline pojedinca, uključujući i njega samog" - Bronfenbrenner.
"Ličnost je ono što dozvoljava predviđanje nečeg što će neka osoba učiniti u danoj situaciji (...) Ličnost se odnosi na cjelokupno ponašanje pojedinca kako javno tako i ono ispod kože" - Cattel.
"Ličnost je više ili manje stabilna i trajna organizacija karaktera, temperamenta, intelekta i fizičke konstitucije neke osobe koja određuje njegovu osobitu prilagodbu svojoj okolini" - Eysencek.
"... ukupan zbroj obilježja pojedinca i načina ponašanja koji po svojoj organizaciji ili obrascu opisuju jedinstveni način prilagođavanja tog pojedinca njegovoj okolini" - Hilgard.
"... relativno trajan obrazac ponovljivih međupersonalnih situacija koje obilježavaju ljudski život" - Sullivan.

Definicija psihopatije

Trajni poremećaj ličnosti, odnosno stanje koje se u ponašanju više ili manje razlikuje od prosjeka (psihopatska ličnost).
Riječ je o ličnostima na prijelazu duševnog zdravlja i bolesti većinom bez intelektualnih poremećaja, čak često intelektualno natprosječnima.
Glavne su promjene na emocionalno-voljnom planu ličnosti.

Prvotno se smatralo da zbog njih trpi samo okolina (agresivnost, asocijalnost, i anti-socijalnost).
No kasnije je utvrđeno da neki i sami pate zbog svoje abnormalne ličnosti (depresivnost, suicidni psihopati).

Nikad ne dosežu dimenzije psihotičnosti premda mogu pokazivati neke simptome ili sindrome slične pojedinim duševnim poremećajima (shizoidni, paranoidni, nestabilni, ekscentrični, depresivni, hipomanični i dr.).
Psihodinamičari tumače psihopatiju slabošću "jastva" (ega), zbog čega dolazi do izražaja nekontrolirano izražavanje nagona, ali i slabošću "nad-ja" (super-ega), što se očituje u nemogućnosti pridržavanja moralnih normi.
Nepovoljni nasljedni čimbenici, kao i čimbenici okoline oblikuju psihopatske ličnosti.
Terapijski pokušaji gotovo da nemaju uspjeha.
Definicija i značenje pojma psihopatije i nadalje se raspravljaju.

Liječenje
Još je Hipokrat smatrao da te bolesti nisu djelovanje demona, no taj stav nije prihvaćen, pa se u srednjem vijeku javlja vjerovanje da je riječ o čovjeku opsjednutom demonima, pa se liječenje sastojalo u mučenju bolesnika.
Današnje metode liječenja su vrlo različite. Laki se slučajevi ne liječe bolnički, nego se primjenjuju psihoterapije i medikamenti. U ekstremnim slučajevima se pribjegava elektrošok terapiji i sl.

F 60 – F 69 POREMEĆAJI LIČNOSTI I PONAŠANJA ODRASLIH (psihopatije)

To su klinički važna stanja i oblici ponašanja koji su trajni izraz stila života pojedinca i načina obraćanja pojedinca drugima.
Pojavljuju se rano u tijeku razvoja pojedinca i rezultat su konstitucionalnih čimbenika i društvenog iskustva, a druga su stečena kasnije u životu.
Radi se o duboko ukorijenjenim i trajnim obrascima ponašanja koji se očituju kao neprilagodljiv odgovor na čitav niz osobnih i društvenih prilika.
Oni predstavljaju znatna i ponekad ekstremna odstupanja od načina na koji prosječni pojedinac u danoj kulturi shvaća, misli, osjeća i osobito – od načina kako uspostavlja odnos s drugima.
Često, ali ne uvijek, udruženi su s različitim stupnjem osobnog osjećaja nefunkcionalnosti i distresa i problemima društvenog funkcioniranja.

o paranoidni poremećaj, fanatični: zlopamtilo, ne zaboravlja uvrede, osjetljiv na zapostavljanje, sumnjičav, tumači postupke drugih kao neprijateljske, ljubomoran, shvaća i bori se samo za svoja prava, osjećaj svoje visoke vrijednosti, sebičnost.

o shizoidni: povlači se od društva, usamljuje, izbjegava uzbuđenja, daje prednost mašti, samačkim aktivnostima, introspekciji, nije sposoban izraziti osjećaje i postići zadovoljstvo.

o disocijalni, amoralni, asocijalni, antisocijalni, sociopatska ličnost: bešćutan, ravnodušan na osjećaje drugih, ne obazire se na društvena pravila i obaveze, niti na norme ponašanja. Ne može učiti putem iskustava drugih niti kažnjavanjem. Niska tolerancija frustracija, niski prag pražnjenja agresije, uz sklonost nasilju, uz racionaliziranje svog ponašanja. Često u sukobu sa društvom i zakonom.

o emocionalno nestabilna ličnost: agresivna, granična (borderline), eksplozivna: crno-bijelog razmišljanja, bez „sivih“ zona, da-ne isključivo ponašanje i mišljenje, nepredvidiv, hirovit, nesposobnost obuzdavanja provala osjećaja, svadljiv, „stabilan u svojoj emocionalnoj nestabilnosti“, poremećaj predodžbe o sebi, svojim ciljevima, osjeća unutrašnju prazninu, dosadu, nesposoban za stabilne odnose i veze, često autodestruktivan i suicidalnih promišljanja i pokušaja.

o histrionični poremećaj ličnosti, psihoinfantilni, histerični: labilnog afekta, samodramatizira, teatralan, glumata, preuveličava u izražavanju osjećaja, sugestibilan, egocentričan, lako ranjiv, manjkaju mu obziri prema drugima, stalno traži ljubav, pažnju, ugađanje...

o anankastični poremećaj ličnosti, opsesivno kompulzivna ličnost: perfekcionista, pretjerano savjestan, sumnjičav, stalno provjerava, tvrdoglav, okupiran detaljima, oprezan, krut, a povremeno i s prisilnim mislima i radnjama.

o anksiozni (izbjegavajući) poremećaj: nesiguran, osjeća se manje vrijednim, inferiornim, ustrašen, čezne biti voljen i prihvaćen, preosjetljiv na kritike, izbjegava pojedine aktivnosti jer preuveličava rizike ili potencijalne opasnosti i u svakidašnjici.

o ovisna ličnost, astenična, neadekvatna, pasivna, samoporažavajuća: globalno se pouzdaje u mišljenje drugih i kod najmanjih odluka, silni strah od napuštanja, osjećaj nekompetentnosti, nesposobnosti i bespomoćnosti, pasivno udovoljava drugima, nedostatak odlučnosti, prenosi odgovornost na druge.

o narcistički poremećaj, pasivno-agresivni, nezrela ličnost: sebičan, okrutan, misli da svi trebaju zahvaljivati na njegovom prisustvu, „plaćati“ i za druženje, on je jedini važan i njegovi problemi su jedini bitni, ističe samo svoj doprinos, druge zanemaruje i ne primjećuje, zaboravlja ljude oko sebe jer mu nisu važni, agresivnost izražava uskratom i nečinjenjem, ne ispunjava obećanja, ne izvršava obveze na vrijeme mada je bio u mogućnosti, iskorištava druge...

o karakterna neuroza

o miješani poremećaj ličnosti

o poremećaj ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja (iskustvo boravka u koncentracijskom logoru, katastrofa, prolongiranog zatočeništva s prijetećom mogućnošću da osoba bude ubijena, izloženost mučenju, torturi ili situacijama koje ugrožavaju život osobe ili njoj bliskih osoba, terorizmu i sl.) promjena ličnosti koju primijeti i sama osoba, a naročito okolina. Osoba „više nije ta koja je bila“, drukčije osjeća, drukčije se ponaša...

o trajna promjena ličnosti nakon iskustva psihijatrijske bolesti

o trajna promjena ličnosti s kroničnom boli

o kompenzacijska neuroza: objektivno postoji fizički poremećaj, ali ga osoba preuveličava tako da duže traje, muči se od boli ili nemoći, plaši se trajne nesposobnosti ili boli, ili smrti u mukama, pa inzistira na liječničkoj pomoći ili pretragama.

o lažna nesposobnost: simulacija simptoma radi potrebe za prihvaćanjem uloge bolesnika.

o poremećaj karaktera i stvaranja veza

Poremećaj ličnosti prisutan je kad su crte ličnosti neprilagodljive i kad nisu fleksibilne,

uzrokujući tako ozbiljne poteškoće na socijalnom i poslovnom planu ili subjektivne poteškoće.

Osobe s poremećajem ličnosti imaju poteškoća na poslu, što se očituje viškom aktivnosti ili upravo suprotno, kada osoba radi daleko ispod svojih mogućnosti.
Osobe teško sklapaju nova poznanstva, a teško zadržavaju stare odnose.
Osobe koje se druže s njima teško ih podnose zbog nerazumljivih postupaka.
Bolesnici s poremećajima u ličnosti teško podnose stres bilo kakve prirode.

Podjela poremećaja ličnosti prema "Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje", 4. izdanje (DSM-IV) (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4th edition):

U DSM-IV opisano je 10 različitih oblika poremećaja ličnosti.

Zbog međusobnih sličnosti, podijeljeni su u 3 veće skupine.