Često su to poremećena seksualna ponašanja (patološki silovatelji, ekshibicionisti, pedofili...), kriminalna ponašanja u zlostavljanju djece, te drugi oblici asocijalnog ponašanja. Ljudi se zbog svojih ponašanja ne kaju.
- Pojam ličnosti obuhvaća biološku, psihološku i socijalnu dimenziju osobe.
- Pojam sredine obuhvaća užu obiteljsku i širu socijalnu sredinu.
- Psihijatrija je medicinska struka koja se bavi nastankom, razvitkom i manifestacijama bolesti čovjekove ličnosti, koji proizlaze iz subjektivnog individualnog života ili odnosa s drugim osobama ili s okolinom.
Ličnost je: skupina karakteristika koje određuju ponašanja, misli i emocije svake osobe.
- "Ličnost je dinamička organizacija
unutar pojedinca onih psihofizičkih sustava koji određuju njegove
specifične prilagodbe okolini" - Allport.
- "Ličnost predstavlja jedan sustav
relativno trajnih dispozicija da se doživljavaju, razlikuju ili
manipuliraju stvarni ili percipirani aspekti okoline pojedinca, uključujući
i njega samog" - Bronfenbrenner.
- "Ličnost je ono što dozvoljava
predviđanje nečeg što će neka osoba učiniti u danoj situaciji (...)
Ličnost se odnosi na cjelokupno ponašanje pojedinca kako javno tako i ono
ispod kože" - Cattel.
- "Ličnost je više ili manje stabilna
i trajna organizacija karaktera, temperamenta, intelekta i fizičke
konstitucije neke osobe koja određuje njegovu osobitu prilagodbu svojoj
okolini" - Eysencek.
- "... ukupan zbroj obilježja
pojedinca i načina ponašanja koji po svojoj organizaciji ili obrascu
opisuju jedinstveni način prilagođavanja tog pojedinca njegovoj
okolini" - Hilgard.
- "... relativno trajan obrazac
ponovljivih međupersonalnih situacija koje obilježavaju ljudski
život" - Sullivan.
Definicija psihopatije
- Trajni poremećaj ličnosti, odnosno
stanje koje se u ponašanju više ili manje razlikuje od prosjeka
(psihopatska ličnost).
- Riječ je o ličnostima na prijelazu
duševnog zdravlja i bolesti većinom bez intelektualnih poremećaja, čak
često intelektualno natprosječnima.
- Glavne su promjene na emocionalno-voljnom planu ličnosti.
- Prvotno se smatralo da zbog njih trpi
samo okolina (agresivnost, asocijalnost, i anti-socijalnost).
- No kasnije je utvrđeno da neki i sami pate zbog svoje abnormalne ličnosti (depresivnost, suicidni psihopati).
- Nikad ne dosežu dimenzije psihotičnosti
premda mogu pokazivati neke simptome ili sindrome slične pojedinim
duševnim poremećajima (shizoidni, paranoidni, nestabilni, ekscentrični,
depresivni, hipomanični i dr.).
- Psihodinamičari tumače psihopatiju
slabošću "jastva" (ega), zbog čega dolazi do izražaja
nekontrolirano izražavanje nagona, ali i slabošću "nad-ja"
(super-ega), što se očituje u nemogućnosti pridržavanja moralnih normi.
- Nepovoljni nasljedni čimbenici, kao i
čimbenici okoline oblikuju psihopatske ličnosti.
- Terapijski pokušaji gotovo da nemaju
uspjeha.
- Definicija i značenje pojma psihopatije i nadalje se raspravljaju.
Liječenje
Još je Hipokrat smatrao da te bolesti nisu djelovanje demona, no taj stav nije prihvaćen, pa se u srednjem vijeku javlja vjerovanje da je riječ o čovjeku opsjednutom demonima, pa se liječenje sastojalo u mučenju bolesnika.
Današnje metode liječenja su vrlo različite. Laki se slučajevi ne liječe bolnički, nego se primjenjuju psihoterapije i medikamenti. U ekstremnim slučajevima se pribjegava elektrošok terapiji i sl.
F 60 – F 69
POREMEĆAJI LIČNOSTI I PONAŠANJA ODRASLIH (psihopatije)
- To su klinički važna stanja i oblici
ponašanja koji su trajni izraz stila života pojedinca i načina obraćanja
pojedinca drugima.
- Pojavljuju se rano u tijeku razvoja
pojedinca i rezultat su konstitucionalnih čimbenika i društvenog iskustva,
a druga su stečena kasnije u životu.
- Radi
se o duboko ukorijenjenim i trajnim obrascima ponašanja koji se očituju
kao neprilagodljiv odgovor na čitav
niz osobnih i društvenih prilika.
- Oni
predstavljaju znatna i ponekad ekstremna odstupanja od načina na koji
prosječni pojedinac u danoj kulturi shvaća, misli, osjeća i osobito – od
načina kako uspostavlja odnos s drugima.
- Često, ali ne uvijek, udruženi su s različitim stupnjem osobnog osjećaja nefunkcionalnosti i distresa i problemima društvenog funkcioniranja.
o
paranoidni poremećaj, fanatični: zlopamtilo, ne zaboravlja uvrede, osjetljiv
na zapostavljanje, sumnjičav, tumači postupke drugih kao neprijateljske,
ljubomoran, shvaća i bori se samo za svoja prava, osjećaj svoje visoke
vrijednosti, sebičnost.
o
shizoidni: povlači se od društva, usamljuje, izbjegava uzbuđenja, daje prednost
mašti, samačkim aktivnostima, introspekciji, nije sposoban izraziti osjećaje i
postići zadovoljstvo.
o
disocijalni, amoralni, asocijalni,
antisocijalni, sociopatska ličnost:
bešćutan, ravnodušan na osjećaje drugih, ne obazire se na društvena pravila i
obaveze, niti na norme ponašanja. Ne može učiti putem iskustava drugih niti
kažnjavanjem. Niska tolerancija frustracija, niski prag pražnjenja agresije, uz
sklonost nasilju, uz racionaliziranje svog ponašanja. Često u sukobu sa
društvom i zakonom.
o
emocionalno nestabilna ličnost: agresivna, granična (borderline), eksplozivna:
crno-bijelog razmišljanja, bez „sivih“ zona, da-ne isključivo ponašanje i
mišljenje, nepredvidiv, hirovit, nesposobnost obuzdavanja provala osjećaja,
svadljiv, „stabilan u svojoj emocionalnoj nestabilnosti“, poremećaj predodžbe o
sebi, svojim ciljevima, osjeća unutrašnju prazninu, dosadu, nesposoban za
stabilne odnose i veze, često autodestruktivan i suicidalnih promišljanja i
pokušaja.
o
histrionični poremećaj ličnosti, psihoinfantilni,
histerični: labilnog afekta,
samodramatizira, teatralan, glumata, preuveličava u izražavanju osjećaja,
sugestibilan, egocentričan, lako ranjiv, manjkaju mu obziri prema drugima,
stalno traži ljubav, pažnju, ugađanje...
o
anankastični poremećaj ličnosti, opsesivno
kompulzivna ličnost:
perfekcionista, pretjerano savjestan, sumnjičav, stalno provjerava, tvrdoglav,
okupiran detaljima, oprezan, krut, a povremeno i s prisilnim mislima i
radnjama.
o
anksiozni (izbjegavajući) poremećaj: nesiguran, osjeća se manje vrijednim,
inferiornim, ustrašen, čezne biti voljen i prihvaćen, preosjetljiv na kritike,
izbjegava pojedine aktivnosti jer preuveličava rizike ili potencijalne
opasnosti i u svakidašnjici.
o
ovisna ličnost, astenična, neadekvatna,
pasivna, samoporažavajuća: globalno
se pouzdaje u mišljenje drugih i kod najmanjih odluka, silni strah od
napuštanja, osjećaj nekompetentnosti, nesposobnosti i bespomoćnosti, pasivno
udovoljava drugima, nedostatak odlučnosti, prenosi odgovornost na druge.
o
narcistički poremećaj, pasivno-agresivni,
nezrela ličnost: sebičan, okrutan,
misli da svi trebaju zahvaljivati na njegovom prisustvu, „plaćati“ i za druženje, on je jedini važan i njegovi
problemi su jedini bitni, ističe samo svoj doprinos, druge zanemaruje i ne
primjećuje, zaboravlja ljude oko sebe jer mu nisu važni, agresivnost izražava
uskratom i nečinjenjem, ne ispunjava obećanja, ne izvršava obveze na vrijeme
mada je bio u mogućnosti, iskorištava druge...
o
karakterna neuroza
o
miješani poremećaj ličnosti
o
poremećaj ličnosti nakon katastrofalnih
doživljaja (iskustvo boravka u
koncentracijskom logoru, katastrofa, prolongiranog zatočeništva s prijetećom
mogućnošću da osoba bude ubijena, izloženost mučenju, torturi ili situacijama
koje ugrožavaju život osobe ili njoj bliskih osoba, terorizmu i sl.) promjena
ličnosti koju primijeti i sama osoba, a naročito okolina. Osoba „više nije ta
koja je bila“, drukčije osjeća, drukčije se ponaša...
o
trajna promjena ličnosti nakon iskustva
psihijatrijske bolesti
o
trajna promjena ličnosti s kroničnom boli
o
kompenzacijska neuroza: objektivno postoji fizički poremećaj, ali
ga osoba preuveličava tako da duže traje, muči se od boli ili nemoći, plaši se
trajne nesposobnosti ili boli, ili smrti u mukama, pa inzistira na liječničkoj
pomoći ili pretragama.
o
lažna nesposobnost: simulacija simptoma radi potrebe za prihvaćanjem uloge bolesnika.
o poremećaj
karaktera i stvaranja veza
Poremećaj ličnosti prisutan je kad su crte ličnosti
neprilagodljive i kad nisu fleksibilne,
uzrokujući tako ozbiljne poteškoće na socijalnom i poslovnom planu ili
subjektivne poteškoće.
- Osobe s poremećajem ličnosti imaju
poteškoća na poslu, što se očituje viškom aktivnosti ili upravo suprotno,
kada osoba radi daleko ispod svojih mogućnosti.
- Osobe teško sklapaju nova poznanstva, a
teško zadržavaju stare odnose.
- Osobe koje se druže s njima teško ih
podnose zbog nerazumljivih postupaka.
- Bolesnici s poremećajima u ličnosti teško podnose stres bilo kakve prirode.
Podjela poremećaja ličnosti prema "Dijagnostičkom i
statističkom priručniku za mentalne poremećaje", 4. izdanje (DSM-IV)
(Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, 4th edition):
U DSM-IV opisano je
10 različitih oblika poremećaja ličnosti.
Zbog međusobnih
sličnosti, podijeljeni su u 3 veće skupine.
Poremećaji ličnosti: Skupina A - ČUDNA ILI EKSCENTRIČNA GRUPA
Poremećaji ličnosti: Skupina B - DRAMATIČNA, EMOCIONALNA ILI NEPOSTOJANA GRUPA
Poremećaji ličnosti: Skupina C - TJESKOBNA SKUPINA, INHIBIRANI, OVISNI I OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
