Čovjekove tjelesne karakteristike gotovo su u potpunosti određene naslijeđem, a psihičke karakteristike su u većini slučajeva nastale miješanim utjecajem, u kojem, ovisno o tome o kojoj je karakteristici riječ, ima više ili manje utjecaja naslijeđa, odnosno okoline.
Utjecaj naslijeđa i okoline se proučava na jednojajčanim blizancima koji imaju identičnu genetsku strukturu. Proučava se i sličnost usvojene djece s pravim i biološkim roditeljima.
Što se tiče govora, postoji ključno razdoblje za njegovo učenje, nakon kojeg se govor više ne može naučiti - 1.-4. godina.
U kriminalu je dokazano da genetika ima veći utjecaj - pokazalo se da najveću sklonost kriminalu djeca imaju ako su im biološki roditelji kriminalci, a veći utjecaj ima kriminalno ponašanje majke.
Kod određivanja utjecaja gena i okoline, ponekad je teško odrediti što je uzrok, a što posljedica, primjerice, jesu li djeca sklona nasilju i ona koja će gledati nasilne televizijske programe, ili nasilni TV programi uzrokuju nasilno ponašanje.
Jednaki okolni utjecaji mogu uzrokovati različite rezultate, pa je potreban individualni pristup.
Osim sposobnosti i znanja, za postizanje učinka potrebna je motivacija, te povoljne okolne prilike.
Osnovne zakone nasljeđivanja je pronašao Gregor Mendel eksperimentima na grašku. Kromosomi u stanicama sadrže gene - nosioce nasljednih osobina. Svaka stanica ima 23 para kromosoma - pola od oca, a pola od majke. Jedan od tih parova su spolni kromosomi, XX ili XY, koji nakon razdvajanja i oplodnje određuju spol djeteta. Vjerojatnost za svaku kombinaciju je 25% (4 kromosoma). Dominantna svojstva se uvijek vide, a recesivna se vide ako se nađu 2 recesivna kromosoma zajedno.
Vezani članci
Ličnost
