(npr. pravda, tolerancija, uvažavanje i razumijevanje, zajednička korist, adekvatan stav prema izboru socijalnih autoriteta, savjest, suosjecanje, empatija, altruizam, opraštanje, stid, osjećaj krivnje...)
Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose. Moralna pravila nisu apsolutno važeća, već se razlikuju i vremenski i prostorno. Utoliko je pojam morala blizak pojmu etosa.
Za razliku od pozitivnih zakona, moralna pravila - kada su prekršena - ne donose političke ili ekonomske sankcije. Kao sankcije nemoralnog ponašanja javljaju se grižnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.
U filozofskom značenju, pojam morala (ili moralne filozofije) istoznačan je s praktičkom filozofskom disciplinom etikom. Glavne su teme moralne filozofije ili etike dobro, ispravno djelovanje, ćudoredan život.
Poremećaji:
- nezrelo, egoistično ili iracionalno i bezosjećajno moralno rasuđivanje;
- sadržajni poremećaji moralnog rasuđivanja npr. negiranje humanističkih moralnih načela.
Etika sestrinstva i liječništva
Hipokratova zakletva
Etika vrlina
