Inteligencija i emocionalna inteligencija

Danas prevladava mišljenje o inteligenciji kao konvencionalnom nazivu za sklop osobina, sklonosti i sposobnosti koje u različitim kombinacijama rezultiraju u reakcijama uspješnog prilagođivanja. Dakle, postoje različite više ili manje povezane sposobnosti:
- verbalna i matematička spretnost,
- prostorna, kinestetička (kretanje u prostoru) i glazbena sposobnost, te
- interpsihička i intrapsihička sposobnost.

Ove zadnje dvije sposobnosti temelj su osobne ili emocionalne inteligencije.

• Interpersonalna sposobnost jest sposobnost razumijevanja drugih: što ih motivira, kako funkcioniraju, kako s njima surađivati.
• Intrapersonalna sposobnost korelativna je sposobnost, samo okrenuta prema unutra. Riječ je o sposobnosti stvaranja točnog, vjernog modela vlastite ličnosti i sposobnosti da se taj model upotrijebi za uspješno funkcioniranje u životu.

Emocionalna inteligencija se još može definirati kao:

1. sposobnost za upoznavanje vlastitih emocija, 
2. sposobnost upravljanja emocijama, 
3. sposobnost motiviranja samog sebe, 
4. sposobnost prepoznavanja emocija u drugima ili empatije (osobite vrste suosjećanja, uživljavanja i razumijevanje položaja drugih).

Osim emocionalne spominju se: apstraktna inteligencija (odgovara striktnom pojmu inteligencije kao sposobnosti rješavanja problema i snalaženju u novim situacijama), socijalna (sposobnost razumijevanja i rješavanja situacija i problema koji uključuju međuljudske odnose) i praktična inteligencija (sposobnost rješavanja konkretnih problema ili manipulacije nekim konkretnim objektima).

Postoji još i sljedeća podjela:

• Inteligencija tipa A, ili fluidna inteligencija. Fluidna inteligencija je nespecijalizirana, strukturira se pod većim utjecajem nasljednih dispozicija, a dolazi do izražaja u zadacima koji zahtijevaju razumijevanje simboličkih odnosa i kreativno rješavanje problema. Slično značenje pokriva i termin apstraktna inteligencija. Fluidna se inteligencija razvija do adolescencije i doseže svoj maksimum između 14 i 18 godine.
• Inteligencija tipa B, ili kristalizirana inteligencija. Kristalizirana ili specijalizirana inteligencija strukturira se pod utjecajem kulture i obrazovanja, a dolazi do izražaja u zadacima koji zahtijevaju znanje, opću informiranost i kognitivne vještine. Ovaj tip inteligencije razvija se tijekom čitavog života.

Kvocijent inteligencije je pokazatelj stupnja intelektualnog razvoja pojedinca u odnosu na prosječni stupanj razvoja drugih pojedinaca iste dobi.
Obično se naziva kraticom IQ (Intelligence Quotient).
U djece se određuje tako da se mentalna dob (prosječna razvijenost one dobne skupine djece s kojom se dijete može izjednačiti), utvrđena nekim testom inteligencije za tu dob djece, podijeli djetetovom kronološkom dobi, a dobiveni se broj pomnoži sa 100. Odraslima se inteligencija mjeri drugim metodama.
Kvocijenti u rasponu od 90 do 110 smatraju se pokazateljima prosječne inteligencije, a oni ispod 70 znak su mentalne zaostalosti. Kvocijenti inteligencije iznad 140 upućuju na visoku nadarenost.

U skladu s najnovijim promatranjem inteligencije kroz njezinu višestrukost, postaje vrlo upitno što zapravo mjere testovi inteligencije i koliko su oni uopće mogu poslužiti kao odredište u spoznavanju sklonosti, osobina i sposobnosti.

Vezani članci
Inteligencija

Posted in: inteligencija, psihologija