Predodžba nam se može činiti jasna, ali ne posjeduje onu živost koju ima percepcija.
Predodžbe predstavljaju cjelovit doživljaj, ali detalji nam nisu poznati i jasni. Iznimke su eidetske slike, snovi i halucinacije.
Eidetske slike su takve predodžbe koje jasno, živo i detaljno opisuju prethodno perceptivno doživljenu situaciju. Kod eidetske slike smo, za razliku od ostalih predodžbi, svjesni da je to samo predodžba.
Snovi su također vrsta predodžbi, a za spavača su realni i većinom nismo svjesni da je to sa. Ta se realnost ipak ne pretvara u ponašanje.
Halucinacije nastaju pod utjecajem visoke tjelesne temperature, te djelovanja halucinogenih droga. Žive su, detaljne i doživljavamo ih uz izrazitu svijest i uvjerenje da se to zaista događa. Čovjek koji ima halucinacije se i ponaša kao da je to realna situacija. 2-5% ljudi koji nisu psihički bolesni čuju glasove, no svjesni su da se radi o predodžbama.Predodžbe su doživljaji koje smo prethodno zapamtili , pa ih sada na neki način ponovno doživljavamo. Dakle, neki naši doživljaji ne nestaju bez traga, a što su za nas važniji, taj je trag bolji i trajniji, i naziva se pamćenjem. Da bismo nešto zapamtili, trebamo to naučiti.
Osim osjeta i percepcije, i mišljenje služi za spoznavanje svijeta. Spoznavanje mišljenjem spada u najvišu kategoriju spoznavanja.
Vezani članci
Mišljenje
