Psihosomatske bolesti i poremećaji

F54 PSIHOSOMATSKE BOLESTI (psihološki čimbenici koji djeluju na tjelesno stanje, uzrok poremećaja su i psihološki i somatski procesi)

bronhalna astma

spastički bronhitis
ulkusna bolest
mukozni kolitis (iritabilni kolon)
psoriasis vulgaris
dermatitis (neurodermitis)
koronarna bolest
arterijska hipertenzija
hipertireoza
reumatoidni artritis
ulcerativni kolitis
urtikarija (koprivnjača)
šećerna bolest
menstrualni poremećaji
neke glavobolje
anoreksija
bulimija
PTSP (?)

F 54 psihološki čimbenici koji djeluju na zdravstveno (tjelesno) stanje - u vezi s drugamo svrstanim poremećajem ili bolesti

• Psihološki utjecaji imaju glavnu ulogu (značajan utjecaj) u nastanku tjelesnog poremećaja 
• Prateće duševne smetnje su uglavnom blažeg intenziteta
• Dakle, postoje negativni psihološki čimbenici i tjelesni simptomi i OPĆE ZDRAVSTVENO STANJE kojemu se može pripisati taj tjelesni simptom

Ti psihološki čimbenici utječu na nekoliko načina:
- na tijek općeg zdravstvenog stanja (razvoj, egzacerbacija ili zakašnjenje oporavka)
- utječu na liječenje
- mogu stvarati dodatne rizike osobi (npr. prejedanje i povišenje tjelesne težine kod dijabetičara)
- mogu ubrzati i pogoršati simptome izazivajući fiziološki odgovor na stres (bol u prsima, spazam)

Psihološki čimbenici utječu na gotovo sve kategorije bolesti i stanja, kardiovaskularna, gastrointestinalna, pulmonalna, neurološka, reumatološka, neoplastična, renalna…

Bronhalna astma  F54 i J45.-
Reumatoidni artritis
Ulcerativni kolitis F54 i K51.-
Esencijalna hipertenzija
Dermatitis (neurodermitis) F54 i L23-L25
Tireotoksikoza
Duodenalni peptički  ulkus F54 i K25.-
Mukozni kolitis (iritabilni kolon) F54 i K58.-
Urtikarija (koprivnjača) F54 i L50.-
Isključuje: tenzijske glavobolje (G44.2 )
Poremećaj osjećaja boli povezan s psihološkim čimbenicima 

Duševni poremećaj utječe na… (npr. shizofreniju)

Psihološki simptomi utječu na… (npr. anksioznost)

Crte ličnosti ili način suočavanja utječe na…. (npr. tip A ponašanja)

Neprilagođeno zdravstveno ponašanje utječe na …(npr. nekretanje, opijanje..)

Fiziološki odgovori na socijalne ili okolinske stresore

F55 ZLOUPORABA TVARI KOJE INAČE NE IZAZIVAJU OVISNOST

Antacidi, biljni i narodni lijekovi, steroidi i hormoni, vitamini, laksativi, analgetici, antidepresivi...

Povijest

Neke bolesti su nakon otkrivanja, prvo označene kao histerične ili psihosomatske, npr. astma, alergije i migrene.

• Gulf War Syndrome, i Chronic Fatigue Syndrome
• Neke su i danas u okviru diskusija, uključujući multiplu kemijsku senzitivnost, PTSP, Gulf War syndrom, sindrom kroničnog umora (neurastenija).
• Ponekad se misli da stigmatici zapravo pate od psihosomatskih bolesti, uslijed identifikacije s Isusom.

Susan Sontag je 1978.g. objavila "Illness as Metaphor" gdje piše o svojoj borbi sa karcinomom dojke i izazovom "stida žrtve" u mentalitetu

• sličnosti između perspektive puka o karcinomu (raku) paradigmatičkoj bolesti 20.stoljeća, i tuberkuloze (simbolička bolest 19. stoljeća) 
• Sontag pokazuje kako obje bolesti imaju vezu s osobnim psihološkim crtama ličnosti, i demonstrira kako metafore i termini koji se koriste za opis oba sindroma vode asocijacijama između potisnute strasti i fizičke bolesti. 
• Romantična ideja da je bolest ekspresija karaktera je različito proširena tj. da je karakter uzrok bolesti - jer se ne može izraziti.
• Strast se pomiče unutra

Psihosomatskim bolestima nazivamo bolesti psihogenog porijekla, dakle, uvjetovane su emocionalnim smetnjama (ljubavi, agresije ili straha), a njihovi se simptomi manifestiraju na nivou organa i mijenjaju njihovu funkciju.
To znači da određena emocionalna stanja mogu dovesti do promjena funkcije organa, a tjelesne promjene koje nastaju zbog ovih disfunkcija samo su popratni simptomi emocija.
Tjelesni simptomi mogu biti direktna reakcija na emocije, primjerice drhtanje zbog straha ili srdžbe, crvenjenje zbog stida.
U psihosomatskim bolestima tjelesni simptomi su indirektni rezultat emocija, uglavnom nesvjesnih, koje traže izlaz zaobilaznim i kompliciranim putem do organa.
Zrela ličnost tijekom života stječe uspješne mehanizme obrane od kompleksnih problema.
Oni koji svojom agresijom upravljaju s manje uspjeha ne mogu naći društveno prihvatljive oduške za svoje agresivne osjećaje. Tako se neprijateljski osjećaji pojačavaju i akumuliraju, traže sve veću kontrolu. Tko npr. svoju ljutnju ne izražava otvoreno, a u sebi ima zadržani bijes s kojim teško vlada, ili npr. ljudi od akcije koji se jako trude doseći nejasno definirane ciljeve; agresivni su, nestrpljivi , teško podnose frustraciju i neuspjeh, često rade prekovremeno, preko praznika i bez odmora, iako njihov rad nije uvijek uvažavan i nagrađivan.
Ovi bolesnici često imaju poteškoća u izražavanju i opisivanju svojih briga, bolova, razočarenja, općenito u prepoznavanju svega što smatraju slabošću.
Ika Rončević, Narodni zdravstveni list

Vezani članci
Somatoformni poremećaj
Disocijativni (konverzivni) poremećaj
Pseudotrudnoća (lažna trudnoća)
Psihosomatika i stres

Posted in: poremećaji, psihijatrija, psihosomatski poremećaj, somatoformni poremećaj