Od Aristotela, do Juliana Huxleya, medicinska znanost i biologija traže zajedničku integrativnu formulu.
Problem je to i moderne psihosomatske medicine, zahvaljujući radu Christiana Friedricha Nassea (1778.-1851.) i Maximiliana Jacobija (1775.-1858.), njemačkog psihijatra, koji je prvi popularizirao termin 'psihosomatski poremećaj' u dvadesetim godinama devetnaestog stoljeća.
Od tada, ovaj termin je postajao staromodan i bio odbacivan više puta. Kao rezultat neprekidnih diskusija, on je konačno izbačen i iz američke i međunarodne klasifikacije duševnih bolesti.
- Prvo izdanje američkog Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-I, 1952) uključilo je koncept psihosomatske medicine pod terminom 'psihosomatski poremećaj'.
- Drugo izdanje (DSM-II, 1968) odredilo je ove poremećaje kao 'psihofiziološki autonomni i visceralni poremećaji'.
- Ovi su termini izbrisani i zamijenjeni novim, koji glasi 'psihički faktori koji utiču na fizička oboljenja' u kasnijim izdanjima istog priručnika (DSM-III, 1980; DSM-III-R, 1987 i DSM-IV, 1994)
- Deseta revizija Međunarodne klasifikacije oboljenja (ICD-10) je uklonila termin 'psihosomatski poremećaji' i zamijenila ga sa 'psihički i ponašajni faktori povezani sa poremećajima ili oboljenjima klasifikovanim na drugom mjestu'.
- ICD-10 je prva revizija u kojoj se Svjetska zdravstvena organizacija odrekla klasičnog termina 'psihosomatski'.
F 54 psihološki čimbenici koji djeluju na zdravstveno (tjelesno) stanje -
u vezi s drugamo svrstanim poremećajem ili bolesti
SPECIFIČNE I NESPECIFIČNE TEORIJE PSIHOSOMATIKE
1. SPECIFIČNE TEORIJE tj. teorije emocionalne specifičnosti (psihičke ekspresije blokiranih emocija) izvedene su iz studija ličnosti pacijenata s peptičkim ulcerom, koronarnom bolesti i karcinomom.
Freud – teorija psihološkog konflikta i konverzivnih reakcija
Dunbar – specifične nesvjesne crte osobnosti uzrokuju specifične psihosomatske poremećaje
Franz Alexsander – teorija specifičnog nesvjesnog konflikta uzrokuje specifične poremećaje autonomno inerviranih organa. Prolongirana napetost producira fiziološki poremećaj.
2. NESPECIFIČNE TEORIJE - odgovor na stres kao uzrok poremećaja
HORMON STRESA KORTIZOL utječe na različite organe, slijedi AKTIVACIJA HIPOFIZNO-ADRENALNE OSI (tzv. OPĆI ADAPTACIJSKI SINDROM) :
- NEUROFIZIOLOŠKE REAKCIJE:
- ALARM (SHOCK)
- OTPOR (ADAPTACIJA NA STRES)
- ISCRPLJENOST
- PSIHOLOŠKE REAKCIJE:
- BORBA - BIJEG (pobuđenje simpatikusa, povećana produkcija epinefrina i nor-epinefrina, raste puls i napetost mišića)
- POVLAČENJE - KONZERVACIJA (reakcija na gubitak, metabolizam se usporava, čuva se energija, smanjuje puls, temperatura, povećana mogućnost infekcija, veća učestalost smrti...)
S. Freud: psihološki problem je simbolički manifestiran u tjelesnom
KONFLIKT je po Freudu uzrok nastanka neuroza.
1. Konflikt je širok pojam koji služi označavanju situacija u kojoj postoje suprotna zbivanja i tendencije (ponašanja, osjećaji). Npr. istodobnog privlačenja i odbijanja ili npr. izići u grad ili učiti...
2. INTRAINDIVIDUALNI konflikt = unutar čovjeka u situacijama kada se zbog različitih razloga ne možemo odlučiti što da činimo jer su motivi, ciljevi ili načini reagiranja nespojivi.
Rješenje konflikta je trojako:
- postizanje cilja,
- odustajanje od cilja,
- kompromis (ili stabilna ravnoteža kada se zaustavimo na nekoj udaljenosti od cilja ("oko vruće kaše").
Te osobe žele pobjeći od konflikta, otuđuju se ili izoliraju afekt, i ne pokazuju simptom javno svima
za razliku od drugih, koje su KONVERZIVNE = imaju simptom koji je zapravo maskirana želja, dogodila se konverzija, te pretvaranje u tjelesne simptome uz poremećaj funkcije.
Franz Alexander
Konstitucionalni predisponirajući faktori su uključeni u nastanak poremećaja.
Tip A ličnosti
Agresivna uključenost u kroničnu, neprestanu borbu za postizanjem sve višeg i višeg u sve manje i manje vremena i, ako je potrebno, protiv suprotnih nastojanja drugih stvari ili ljudi.U sjevernoameričkoj kulturi takve se karakteristike obično jako cijene i pozitivno se vežu uz ambiciju i uspješno stjecanje materijalnih dobara.
A Tipovi
- su stalno u pokretu, hodanju i brzo jedu;
- osjećaju nestrpljivost kad je u pitanju brzina kojom se odvija većina događaja;
- teže razmišljanju ili obavljanju dvije ili više stvari istovremeno;
- ne mogu se nositi sa slobodnim vremenom;
- opsjednuti su brojevima, mjereći svoj uspjeh po tome koliko je svega što su stekli.
U menadžerskim položajima, A Tipovi prikazuju svoju kompetitivnost radeći prekovremeno i, ne tako rijetko, donoseći loše odluke jer ih donose prebrzo.
A Tipovi su također relativno kreativni. Zbog svoje brige za kvantitetu i brzinu, kod suočavanja s problemima se pouzdaju
u prethodna iskustva. Neće rezervirati vrijeme potrebno za razvoj novih rješenja za nove probleme.
Rijetko mijenjaju svoje odgovore na specifične izazove u svojem miljeu; stoga, njihovo ponašanje je lakše predvidjeti
KLASIČNI PSIHOSOMATSKI POREMEĆAJI kod A Tipa ličnosti:
- Bronhalna astma F54 i J45.-
- Reumatoidni artritis
- Ulcerativni kolitis F54 i K51.-
- Esencijalna hipertenzija
- Dermatitis (neurodermitis) F54 i L23-L25
- Tireotoksikoza
- Duodenalni peptički ulkus F54 i K25.-
Tip B ličnosti
- nikad ne pate od osjećaja vremenske hitnosti i nestrpljivosti koja ju prati;
- ne osjećaju potrebu ni prikazati ni raspravljati o svojim postignućima ili podvizima osim ako situacija ne traži takvo izlaganje;
- igraju se radi zabave i opuštanja, a ne da bi ispoljili svoju superiornost po bilo koju cijenu;
- mogu se opustiti bez grižnje savjesti.
B Tipovi su oni koji u konačnici uspijevaju doći do vrha.
Veliki prodavači su obično A Tipovi; viši direktori su obično B Tipovi.
A Tipovi kvalitetu svog uloženog napora podlože njegovoj kvantiteti.
Promaknuća u korporativnim i profesionalnim organizacijama "obično prije idu onima koji su mudri nego onima koji su samo užurbani,
prije onima koji su taktični nego onima koji su neprijateljski nastrojeni i
prije onima koji su kreativni nego onima koji su samo okrenuti natjecateljskim borbama."
(Autor: prim.mr.sc.Elvira Koić, dr.med.)
Vezani članci
Psihosomatske bolesti i poremećaji
Razlika između psihosomatskih i somatoformnih poremećaja
Psihosomatika i stres
