Osobe pogođene ovim
poremećajima koriste obrambene mehanizme poput disocijacije, poricanja,
gledanje na svijet "crno-bijelo" (engl. "splitting")
i nekontroliranog motoričkog izražavanja misli i emocija (engl. "acting
out").
- Disocijacija se odnosi na nesvjesno zaboravljanje
neugodnih osjećaja i asocijacija.
- Proces nijekanja, odnosno
poricanja usko je vezan uz mehanizam disocijacije. U poricanju bolesnik
odbija primiti na znanje neku misao ili osjećaj, ili pak želi, ali to ne
može.
- "Splitting" je pojava
kada bolesna osoba vidi druge osobe ili kao potpuno dobre ili kao potpuno
zle. Takva "romantična" podjela svijeta na crno-bijelo otežava
uspostavljanje kompleksnijih, svakodnevnih ljudskih kontakata i socijalnih
veza.
- Osim opisanim obrambenih mehanizama osobe se često žale na poremećaje raspoloženja i tzv. somatizacijski poremećaj.
B.1. HISTRIONSKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
- Ovakve osobe traže pažnju i iskazuju
izrazitu emocionalnost. Njihove emocije su plitke i često se mijenjaju.
- Najčešće se radi o privlačnim i
zavodljivim osobama, s prenaglašenom brigom za svoj vanjski izgled.
- Prisutan je sveobuhvatni način ponašanja
jako izražene emocionalnosti i stalnog traženja pažnje koji počinje u
vrijeme ranije odrasle dobi.
- Karakteristično za ovaj poremećaj jest
osjećaj nelagode kada osoba nije u centru pažnje, interakcija s drugim
osobama koja se može okarakterizirati kao neprikladno seksualna,
zavodljiva i provokativna.
- Osim toga osjećaji te osobe su
neiskreni, točnije se opisuju kao plitki i brzo se mijenjaju.
- Takva osoba konstantno koristi svoj
fizički izgled da bi privukla pozornost na sebe.
- Govor takvih osoba je pun dojmova iako
bez detalja.
- Osim toga, kod ovog poremećaja javlja se
i povećana sugestibilnost od strane drugih osoba ili okolnosti i na kraju
jako isticanje važnosti nekih veza i poznanstva.
- Uz ove glavne simptome poremećaja
ličnosti česti su i poremećaji raspoloženja i poremećaji u smislu
somatizacije psihičkih tegoba, odnosno odražavanja ‘negativne’ psihičke
energije na organizam.
- U liječenju se koristi psihoterapija,
individualna i grupna, ali i lijekovi, posebno antidepresivi.
B.2. NARCISTIČKI POREMEĆAJ LIČNOSTI
- Pojedinci
s dijagnozom ovog poremećaja ličnosti imaju osjećaj grandioznosti u svezi
s osobnom važnošću, dok su u isto vrijeme jako osjetljivi na kritiku.
- Gotovo da ne posjeduju mogućnost
suosjećanja s drugima, a češće su zaokupljeni pojavom nego sadržajem.
- Pogođene osobe pokazuju osjećaj
grandioznosti, bilo to fantaziranje ili iskazivanje manirama, iskazuju
potrebu da im se divi, i manjak suosjećanja koji počinje u mlađem odraslom
dobu.
- grandiozni osjećaj osobne važnosti se može
iskazivati kao pretjerano naglašavanje osobnih postignuća i talenata.
Zaokupljeni su fantazijama o neograničenom uspjehu, moći, izuzetnosti,
ljepoti i idealnoj ljubavi.
- Oni vjeruju da su posebni i jedinstveni
i da ih mogu razumjeti samo osobe visokog statusa, a uz to iskazuju jaku
potrebu da im se divi.
- Također, oni iskazuju nerazumna
očekivanja podilaženja i automatskog slaganja s njihovim stavovima.
- Interpersonalni odnosi kojih su oni dio
pokazuju eksploatacijski odnos na štetu drugih osoba.
- Nedostaje im mogućnost suosjećanja, dok
često misle da su im drugi zavidni i ljubomorni na njih. Nije rijedak ni
arogantni nastup.
- Kao i kod drugih poremećaja ličnosti iz
ove skupine, pogođene osobe pokazuju poremećaje raspoloženja. Uglavnom se
radi o depresiji i depresivnim raspoloženjima. Preokupiranost vlastitom
pojavom izuzetno jako je izražena. Osim toga javlja se i problem
somatizacije.
- U liječenju se koristi individualna i
grupna psihoterapija.
B.3. ANTISOCIJALNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
- Osobe koje pate do ovog oblika
poremećaja ličnosti imaju povijest trajnog i kroničnog antisocijalnog
ponašanju u sklopu kojeg se vrši nasilje nad pravima drugih.
Osnovni poremećaj kod ovog stanja jest nemogućnost kontroliranja impulsa. - Osobe pogođene ovim poremećajem pokazuju
nedostatak osjećaja prema drugima. Oni su egocentrični, sebični i
pretjerano zahtjevni. Uz to, često se kod njih ne mogu pronaći znakovi
tjeskobe, kajanja i krivnje.
Kršenje prava i zakona zajednice karakteristično je za ovaj poremećaj ličnosti. - Pojmovi poput 'sociopat' ili 'psihopat' koriste se za osobe kod kojeg je posebno izraženo devijantno antisocijalno ponašanje.
- Ovo stanje smatra se doživotnim, a za dijagnozu je važno da je poremećaj u ponašanju prisutan već u adolescenciji.
- Osobe koje koriste nelegalne supstance
(droge) često spadaju u skupinu antisocijalnih poremećaja. Međutim, ako je
problem te osobe vezan isključivo za zlouporabu droga, i ako osoba osjeća
krivlju zbog svog ponašanja onda se dijagnoza antisocijalnog poremećaja
ličnosti može isključiti.
- Često postoje podaci o sličnim
poremećajima u obitelji. Stoga se danas smatra da u razvijanju ovog
poremećaja ulogu igraju i okoliš u kojem osoba odrasta, ali i genetski
faktor. Problemi u obitelji vezani uz alkoholizam također povećava rizik
od antisocijalnog ponašanja.
Antisocijalno ponašanje može nastati i kao posljedica traume mozga, ili upale mozga (encefalitis). - Liječenje je potrebno provoditi
isključivo na odjelima, a kao učinkovitija metoda pokazale se grupna
terapija.
Osim psihodinamskog pristupa kod nekih bolesnika stanje se može poboljšati lijekovima.
B.4. "BORDERLINE" ili GRANIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI
- Glavni poremećaj jest nestabilnost
poimanja samog sebe, među-osobnih odnosa i raspoloženja.
- Karakterističan je uzorak ponašanja
obilježen nestabilnošću međuljudskih odnosa, poimanja samog sebe, afekata
i kontrole afekata što počinje u ranoj odrasloj dobi.
- Stanje je obilježeno velikim naporom u
izbjegavanju stvarnih ili izmišljenih vezanja.
- Međuljudski odnosi su nestabilni i
intenzivni. Identitet o samom sebi je nestalan i poremećen. Prisutna je
impulzivnost u barem dvije aktivnosti koje su potencijalno štetne za tu
osobu (seks, zlouporaba droga, prežderavanje).
- Suicidalno ponašanje može biti prisutno
ili ponašanje koje naginje samoranjavanju.
- Prisutan je kronični osjećaj praznine.
- Osjećaj ljutnje je intenzivan, bez
kontrole i neprikladan za određenu situaciju.
- Ova vrst poremećaja prisutna je u 1-2%
populacije.
- Dijagnoza je češća dva puta više kod
žena.
- Uzrok ove vrste poremećaja najvjerojatnije
je poremećaj u ranom razvoju ličnosti.
- Čest nalaz je teško zlostavljanje u
djetinjstvu.
- U terapiji se koristi psihodinamski pristup, ali i lijekovi.
Poremećaji ličnosti: Skupina A - ČUDNA ILI EKSCENTRIČNA GRUPA
Poremećaji ličnosti: Skupina C - TJESKOBNA SKUPINA, INHIBIRANI, OVISNI I OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ LIČNOSTI