Pažnja je psihička funkcija koja ima dvije osnovne komponente kojima je se može opisivati i procjenjivati: prva komponenta se odnosi na usmjeravanje i usredotočivanje psihičke energije na određeni objekt (osobu, pojavu i sl.) - ta se komponenta pažnje naziva tenacitet, druga se važna funkcija pažnje odnosi na sposobnost premještanja naše pažnje s jednog objekta na drugi objekt - to se naziva vigilitet ili budnost pažnje.
Može biti:
- aktivna ili hotimična pažnja (voljno usmjeravanja), ili
- nehotična ili pasivna pažnja.
Poremećen može biti:
- tenacitet ili sposobnost zadržavanja pažnje ka istom predmetu (hiper ili hipo), i
- vigilnost ili sposobnost upravljanja pažnje na novi predmet (hiper ili hipo).
Poremećaji pažnje:
- Hipertenacitet i hipotencitet
- hipertentacitet se javlja kod depresivnih osoba. To je pojava snažnog fokusiranja i usredotočenja pažnje na samo jedan sadržaj. Ovaj poremećaj se nalazi kod depresivnih bolesnika, ali i kod nekih shizofrenih pacijenata.
- hipotenacitet - kod maničnih osoba. Hipotenacitet pažnje, ili smanjena mogućnost fokusiranja i održavanja pažnje na nekom sadržaju često je povezana uz poremećaj hipervigiliteta. To znači da je nemogućnost održavanja pažnje na nekom objektu često posljedica jako izraženog premještanja pažnje s jednog sadržaja na drugi. Zbog toga je ovaj poremećaj najčešći u maničnih bolesnika, ali i kod različitih organsko-funkcionalnih oštećenja središnjeg živčanog sustava.
- Hipervigilitet i hipovigilitet
- hipervigilitet se javlja kod maničnog sindroma. Ovaj poremećaj se odnosi na pretjeranu budnost pažnje, tj. na naglašeno premještanje pažnje (psihičke energije) s jednog sadržaja na drugi. Susreće se kod maničnih stanja, ali i kod nekih anksioznih bolesnika.
- hipovigilitet - kod depresivnih pacijenata. Kod ovog stanja bolesnik teško, sporo i s poteškoćom premješta pažnju s jednog sadržaja na drugi. Razlog tome mogu biti oslabljenost psihičke aktivnosti ili zbog zaokupljenosti nekim psiho-patološkim doživljajima. Stanje se uglavnom javlja kod različitih oštećenja SŽS-a i kod depresivnih stanja.
Opažanje
