...

Budućnost psihijatrije


tijekom 20. stoljeća

- Sigmud Freud – psihoanaliza, metapsihologija
- biopsihosocijalna paradigma transformira psihijatriju u pokret za mentalno zdravlje u zajednici
- litij, antihistaminici, antidepresivi, antipsihotici
- terapijski milje
- deinstitucionalizacija
- kognitivna i bihevioralna psihoterapija
- teorija sistema i kibernetika
- koncept selfa
- otkrića biologijske psihijatrije
- genetski inženjering
- znanost o mozgu

psihofarmakologija

- u posljednjim desetljećima u kliničkoj je uporabi više potentnih i  specifičnih medikamenata, npr. Anafranil - clomipramin, SSRI (za OKP, distimije i depresivne poremećaje), clozapin (za negativne simptome shizofrenije)
- inkorporacija u psihijatriju medikamenata koji se tradicionalno primjenjuju u drugim disciplinama (npr. valproat, carbamazepin
- potreba za odobrenjem uporabe nekih farmaka (npr. psihostimulansa)
- polifarmacija, polipragmazija
- razvoj novih psihofarmaka npr. specifičnih za subtipove receptora u određenim moždanim regijama
- molekularna biologija npr. tehnike za označavanje receptora ubrzava razvoj farmakologije
- transplantacija moždanih elemenata uključujući psihoaktivne genetičke fragmente u odraslim stanicama
- inovacije kod puta medikamenata koji se raspodjeljuju u dijelovima mozga

dijagnostika

- kliničari će birati rang intervencije na nov način
- U području dijagnostike može se očekivati otkriće bioloških markera bolesti ili markera predviđanja terapijskog odgovora (genetski profil mogao bi se također koristiti za predviđanje uspješnosti pojedinih terapijskih intervencija)
- biološki markeri kao put za predikciju labilnosti za bolest,
- monitoring uspješnosti tretmana i za izbor specifične intervencije
- Brain imaging tehnike premjestit će se u rutinsku kliničku praksu kao indikatori za praćenje terapijskog procesa.
- kemijski i elektrofiziološki testovi,
- (ontološki lapsometar Walkera Percya)
- subkategorije dijagnoza - kontinuirana proliferacija dijagnostičkih kategorija traži pomoć kompjutera
- nove osi psihijatrijskih dijagnoza i nove grupe sindroma
- povratak dijagnostičkoj tradiciji po Hipokratu - opis kompleksnih stanja individualnih pacijenata,
ali sa psihofarmakološke perspektive a ne psihoterapijske
- pozornost anamnestičkim detaljima

tretman

- uspješnost tretmana mnogih psihijatrijskih poremećaja, mijenja definiciju zdravlja i bolesti
- tretman subsindromalnih stanja
- etička pitanja
- kozmetička psihofarmakologija (primjena psihofarmaka za promjenu normalnog)
- utjecaj na raspoloženja i socijalno funkcioniranje zdravih ljudi
- razlikovanje uporabe i zlouporabe psihofarmaka

psihoterapija

- psihoterapija se mijenja od duge u kratku i od individualno-psihološke u grupnu.
- preferiraju se kognitivne i bihevioralne tehnike
- interpersonalna istraživanja Geralda Klermana i dialectical-behavioral therapija
- konceptualna i klinička integracija psihoterapijskih i psihofarmakoloških istraživanja
- kvantificirati monitoring

prevencija

- profilaktička medikacija u definiranim stanjima (npr. prevencija postpartalne psihoze)
- patologija i prevencija psihičke traume, stresnih stanja
- napredak u genetici otvorio je velike mogućnosti u preveniranju mentalnih poremećaja;
- nastavak profiliranja sve savršenijih psihofarmaka;
- napredak kompjutorizacije i molekularne biologije (karakteriziranje receptora) – razvoj bioloških intervencija
- transplantacija dijelova ili čestica mozga, uvođenje psihoaktivnih genskih fragmenata u odrasle stanice i inovacije u putovima medikacije (izravno u bolesne dijelove mozga).
- nova etička pitanje: je li prevencija uvijek humana ili može dovesti i do dehumanizacije (npr. proces žalovanja)
- najkontroveznija će vjerojatno biti profilaktička primjena antidepresiva i antipsihotika u depresiji i shizofreniji.

trendovi

- progres psihofarmakologije, bazična i klinička istraživanja
- uzroke mentalnih bolesti istražuju se u disciplinama kao što su genetika, infektivne bolesti, endokrinologija, imunologija
- odnos spola i psihofarmakologije
- utjecaj spola, rase, etničke pripadnosti u optimizaciji psihijatrijske skrbi
- kompjuterski asistirane konzultacije
- algoritmi postupanja
- Razvoj neuroznanosti može dovesti i do značajnih promjena u edukaciji psihijatara, novih subspecijalizacija, ali i do izdvajanja nekih do sada ekskluzivno psihijatrijskih bolesti iz psihijatrije i podvođenja pod druge specijalnosti.

Vezani članci
Povijest i budućnost psihijatrije

...



Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More