Etika sestrinstva i liječništva

Etika (od gr. ethos = običaj, navada, značaj, ćud; znanost o moralu)
Moral (lat. mos, moris = navika, običaj; skup pravila nekog društva o sadržaju i načinu međusobnih odnosa)

• Etika je grana filozofije koja određuje razliku između dobrog i lošeg ponašanja odnosno postupaka, tj. etika je znanost o moralu.
• Medicinska etika dio je bioetike s društvenim i biologijskim komponentama u jednakim dijelovima.
• Medicinska deontologija (znanost o dužnostima) proučava i uspostavlja dužnosti i obveze zdravstvenih djelatnika i pokriva moral.

ETIČKI KODEKS je zbirka pravila i načela. U začecima ga nalazimo kod:

- Hipokrat, grčki liječnik, 4.st.p.n.e.
- Moses Maimonides 12. St. židovski liječnik i filozof
- Amatus Lusitanus, 16.st., portugalski liječnik

Danas postoje:
- Ustav
- Zakon o zdravstvenoj djelatnosti
- Zakon o zaštiti duševnih bolesnika
- Međunarodne deklaracije
- Međunarodni etički kodeksi
- Etički kodeksi medicinskih stručnih i profesionalnih društava

Profesionalna pogreška proizlazi iz pogrešne odluke.

Profesionalna krivnja proizlazi iz stručne pogreške (vitium artis), nehumanog postupka ili nemara.

Etičke dvojbe u odnosu medicinske sestre i bolesnika:
- obveze i prava medicinskog osoblja
- prava i obveze bolesnika
- etika terapijskog odnosa

Nova postignuća u tehnologiji i znanosti postavljaju etičko-moralna pitanja, koja se mogu podijeliti u tri skupine:

• na početku života: to su pitanja o početku ljudskog, individualnoga i osobnog života; genetski inženjering; kontracepcija; pobačaj; prirodno planiranje obitelji
• u naponu života: koja su prava i dužnosti na području zdravlja i bolesti; presađivanje organa prirodnih ili umjetnih sa leša ili od živih; pokusi na zdravim, bolesnim, zatvorenicima…
• na kraju života: pitanje smisla života, patnje, smrti; održavanje života, eutanazija ili umiranje s ljudskim dostojanstvom; definicija i kriterij ljudske smrti

Bio-medicinska načela dijelimo u četiri skupine:

1. poštivanje autonomnosti (načelo koje zahtijeva poštivanje sposobnosti donošenja odluka samostojnih osoba),
2. neškodljivost (načelo koje zahtijeva da se drugima ne nanosi zlo),
3. dobročinstvo (skup načela koja zahtijevaju da spriječimo štetu, omogućimo dobrobit i odmjerimo dobrobit u odnosu na opasnost i cijenu) i
4. pravednost (skup načela koja zahtijevaju ravnomjernu i poštenu raspodjelu dobrobiti, opasnost i cijene).

Bioetički i zdravstveno-pravni aspekti unutar psihijatrije mogu se sagledati u slijedećem djelokrugu:

• dijagnosticiranje psihičkih poremećaja i liječenje duševnih bolesnika; 
• dragovoljni pristanak na liječenje i problemi vezani uz to; 
• prisilni, nedragovoljni prijam u bolnicu i 
• nedragovoljno zadržavanje na liječenju; 
• zaštita građanskih i ostalih prava duševnih bolesnika; 
• kazneni postupak 
• i zaštita prava mentalno oboljelih prijestupnika. 

HIPOKRATOVA ZAKLETVA

Etika u sestrinskoj praksi 

Medicinske sestre sudjeluju u donošenju etičkih odluka.
Susreću se s etičkim problemima:
- u njezi umirućih bolesnika
- pitanje eutanazije (gr. eu-thanatos = lijepa, dostojna smrt)
- povjerljivost i čuvanje medicinske tajne
- etička pitanja transplantacije
- etička komponenta komuniciranja (suosjećanje)
- liječenje Jehovinih svjedoka

Bitno je imati na umu i sljedeće važne čimbenike:
- Religijski utjecaj na razvoj etike
- Feministička etika i sestrinstvo
- Profesionalni odnosi liječnika i sestara
- Etička pitanja odnosa s kolegama
- Budućnost sestrinskog poziva

ETIKA VRLINA

U odnosu na pacijenta razvilo se nekoliko etičkih modela i metoda:

• tzv. "odvjetnički model"” (advocacy model) (u kojem sestra igra ulogu pacijentovog zaštitnika, pacijent postaje "klijent"), ili
• tradicionalni tzv. “vojnički model”
• metoda pozivanja na autoritet
• metoda pozivanja na suglasnost
• intuitivna metoda
• Sokratova dijalektička metoda
• kazuistička, metoda analize slučaja

Profesionalne etike – liječništvo i sestrinstvo – ETIČKI KODEKSI

• Etički kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih sestara (HUMS) (1995.g.)
• Etički kodeks Međunarodnoga sestrinskog udruženja (ICN)
• Etički kodeks Udruženja američkih medicinskih sestara (ANA)
• Suplement načela medicinske etike (APA, 1973) obrađuje odnos psihijatar – bolesnik, izobrazbu psihijatra, ugovornu praksu, vođenje dokumentacije bolesnika.
• Havajska deklaracija (WPA, 1997) obrađuje prava i obveze bolesnika i psihijatra, pravo bolesnika na informiranje, informirani pristanak, prisilnu hospitalizaciju itd.
• Ženevska deklaracija 
• Internacionalni kodeks medicinske etike
• Lisabonska deklaracija (Prava pacijenata)
• Helsinška deklaracija 
• Izjava o medicinskoj etici u slučajevima katastrofe
• Pravila u vrijeme oružanih sukoba
• Deklaracija o nezavisnosti i profesionalnoj slobodi liječnika 
• Deklaracija o ljudskim pravima i osobnoj slobodi medicinskih radnika 
• Madridska deklaracija o profesionalnoj autonomiji i samoregulaciji
• Deklaracija Rancho Mirage o medicinskoj edukaciji
• Deklaracija 5. Konferencije Svjetskog medicinskog udruženja o medicinskoj edukaciji
• Izjava o akademskim sankcijama i bojkotima
• Tokijska deklaracija
• Malteška Deklaracija o štrajku glađu

Vezani članci
Etika vrlina

Posted in: etika, medicinska sestra, psihijatrija, zakon