...

Sadržajni poremećaji mišljenja

Sadržajni poremećaji mišljenja javljaju se neovisno o formalnim poremećajima.

1.  prisilne misli
  • One misli koje se javljaju u obliku protiv same želje, tj. volje bolesnika; kao da mu je nametnuto
  • Može se raditi o samo jednoj misli, ali i o više njih → stalno priča o njima
  • Prisilne misli mogu biti vezane i za blažu psihopatologiju, a mogu se javiti i kod shizofrenije
  • Opsesije su prisilne misli i mogu se javiti samostalno, ali mogu se javiti i u kombinaciji s kompulzijama (prisilne radnje koje proizlaze iz opsesija)
  • Uvijek su znak psihopatologije
    • Najblaža psihopatologija - karakteristika ličnosti (npr. osoba dva puta provjeri je li zaključala vrata pri izlasku iz stana); to još uvijek spada u normalu; osoba je svjesna toga, dok okolina često ne zapazi o čemu se radi
    • Ako prijeđe granicu (trajno je prisutno), radi se o poremećaju ličnosti (opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti - manji intenzitet, traje dugo razdoblje); okolina vidi da je to problem 
    • Ako je ekstremno prisutno, toliko da i sama osoba vidi da to nije u redu → opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) (osoba radi samo tu jednu stvar, npr. pere se); OKP se obično naglo pojavljuje
    • Nekada prisilne misli mogu biti PRODROM (1. simptom) shizofrenije → postoji gradacija; sve spada u psihopatologiju osim osobina ličnosti
  • Kada osoba izvrši prisilnu radnju, nije joj lakše, već se ponovno generira prisila
  • Katkada je teško objasniti prisilne i precijenjene misli; prisilne misli su uvijek patologija
2.  precijenjene misli
  • Kada osoba nekom pravilu / vjerovanju / iskustvu / događaju precjenjuje njegovo značenje
  • Obično je vezano za neke profesije (npr. kada ekonomist gravitaciju objašnjava ekonomskim principima)
  • Radi se o zabludama koje su dostupne objašnjenju (npr. ako idemo na ispit uvijek istim putem; međutim to može biti i prisilna misao)
  • Kod precijenjenih misli osobe nisu svjesne da nešto rade - kada ih okolina upozori, uspiju se vratiti u normalu; kada se pak radi o prisilnim mislima, iako ih okolina upozori, osobe se ne uspiju vratiti u normalu
3.  sumanute misli ili deluzije
  • nedostupne su korekciji → izrazito su izvan realiteta (npr. osoba misli da je Napoleon)
  • sumanute misli mogu biti:
    • a) SINTIMNE: Izviru iz primarno promijenjenog afekta
      • depresivne sumanutosti: npr. sve je crno; osoba je odgovorna za sve loše što se događa na svijetu (ratovi, bolesti, nesreće i sl.)
      • manične sumanutosti: npr. osoba vjeruje da ima vezu s Templarima, kraljem Tomislavom, da je visokog podrijetla i sl.
    • b) KATATIMNE: Neovisne su o afektu
      • paranoidne sumanutosti: npr. osoba misli da mu netko želi nauditi
      • persekutorne sumanutosti: npr. osoba misli da ga CIA prati
Vrste sumanutih misli:

1.  Ideje odnosa (interpretacije)
Ideje odnosa su najčešće sumanutosti; npr. shizofreničar misli da je sve oko njega povezano s njim, a to može biti i pozitivno i negativno → iz negativnih konotativnih ideja odnosa izlaze paranoidne sumanutosti.

2.  Megalomanske misli (ideje veličine, pronalazaštva, visokog porijekla)

3.  Depresivne misli (nihilističke, ideje krivice, samooptuživanja, kažnjavanja)

4.  Progonstvene misli (paranoidne, persekutorne)
Progonstvene misli - nekad mogu započeti s idejama ljubomore (npr. osoba bez razloga vjeruje da je partner vara), ali nisu sastavni dio njih; kod alkoholičara (muškaraca) se često javljaju ideje ljubomore.
- Paranoidne sumanutosti su posebno potencijalno opasne - ako se liječnik suprostavi (pokuša osobu razuvjeriti), osoba odmah postaje agresivna; ako liječnik 'povjeruje' osobi, tada ona s vremenom liječnika počinje percipirati kao 'jednog od njih' i postane agresivna prema njemu.
- Kod paranoidne sumanutosti osoba je heteroagresivna, i potencijalno i manifestno; sklona je najtežim oblicima agresije (paranoidna psihoza). Zato bi trebalo paranoidne slučajeve uvijek hospitalizirati, ako je moguće.

5.  Sumanutosti ljubomore

6.  Erotomanske
Erotomanske misli: npr. osoba misli da je najbolji ljubavnik na svijetu ili da je Madonnin ljubavnik.

7.  Religiozne, mesijanske, pseudofilozofske
- Religijske, mesijanske ideje - vjeruju da komuniciraju s Bogom; to samo po sebi ne mora biti sumanutost (ukoliko nema drugih psihijatrijskih entiteta); međutim, ako osoba do tada nije vjerovala u Boga, onda su takve ideje indikativne.
- Pseudofilozofske misli - osoba nejasno i nelogično koncipira sustav kojim svašta povezuje (npr. vegetarijanac koji je podijelio tijelo u 5 sustava, od kojih je svaki imao svoju boju, te uzimao piće određene boje za svaki tjelesni sustav).


SUMANUTOSTI se uvijek liječe antipsihoticima (obavezna terapija!); međutim, oni ne djeluju na sve bolesnike.
Postoje tri tipa lijekova:
1. antidepresivi
2. antipsihotici / neuroleptici
3. anksiolitici

Sumanutost je UVIJEK znak psihoze, tj. psihotičnosti! Psihoza se može javiti bez halucinacija, bez derealizacije, bez depersonalizacije, ali UVIJEK mora biti prisutna sumanutost → odnos psihoza - sumanutost su jednoznačni; a ne kao odnos shizofrenija - disocirani ductus.

Vezani članci
Mišljenje
Mišljenje i govor
Formalni poremećaji mišljenja

...



Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More